Iako je za mnoge najljepše doba u godini, proljeće je po mnogima i najopasnije.
Otprilike svaki deseti građanin ovih dana kiše, šmrca, kašlje zbog alergija na pelud trava, korova ili drveća i ako nije izašao iz kuće, a ni izlet u prirodu, čak i ako je ‘najpitomija’, ne mora biti bezazlen. U berbi šparoga i drugog proljetnog jestivog raslinja u Dalmaciji treba već pripaziti na zmije, po kamenjaru, u grmlju i na drveću na pauke, dok one najsitnije i možda najopasnije kukce i paučnjake, poput komaraca i krpelja primijetimo tek kad nas ubodu. No uz malo više opreza i pripremljenosti, većinu potencijalnih opasnosti ipak možemo spriječiti.
Pripremite se za opasne komarce koji stižu “u paketu” s klimatskim promjenama
Prevencija je pola posla
Prim. dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, kaže kako aktivnost krpelja ponajviše ovisi o temperaturi i vlažnosti. Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto, u svibnju i lipnju, te u ranu jesen, ali tada u puno manjem broju. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama niskog raslinja i grmova (do visine 1 m), u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze, u vrtovima, izletištima…, gdje čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka – na kojega će prijeći i naći najbolje mjesto na kojem će se učvrstiti rilom. Krpelji su značajni prijenosnici zaraznih bolesti, u Hrvatskoj uglavnom Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza…, pa kod odlaska u prirodu, šetnje, obavljanja poslova na otvorenom, treba pripaziti.
Prirodna “žarišta” krpelja zaraženih virusom KME najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu RH, najviše na obroncima Medvednice, između Save i Drave, a one zaražene bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu, koje možemo “pokupiti” i u središtu Zagreba, kaže dr. Kosanović Ličina te dodaje kako virusa KME-a na obali nema, a gotovo ni lajmske bolesti, koja je najčešća krpeljna bolest u Europi.
“U prirodu valja ići s odgovarajućom odjećom, najbolje dugih rukava i nogavica, te zatvorenom obućom. Otkrivene dijelove tijela dobro poprskati repelentom, preporučuje dr. Kosanović Ličina te dodaje kako nije dobro odjeću ostavljati po travi. Već i tijekom boravka u prirodi svaka dva-tri sata trebali bismo provjeriti imamo li kakvog neželjenog ‘podstanara’, a pregled odjeće i obuće te tijela obvezan je i nakon povratka iz prirode. Krpelj obično nekoliko sati traži mjesto odakle će sisati krv pa detaljno treba provjeriti rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe, pupak, područje iza koljena – i otuširati se.
5 alergija na insekte: I žohari i mravi mogu izazvati alergijske reakcije
Protiv KME-a – i cijepljenje
Valja znati da nisu svi krpelji zaraženi. No nađe li se krpelj na tijelu, treba uzeti pincetu, obuhvatiti ga uz samu kožu i lagano okomito izvući pazeći da ne pukne. Ne treba ga vrtjeti, “gušiti” premazivanjem uljem, alkoholom, acetonom, paliti šibicom…, jer bi krpelj zbog nagle smrti još prije mogao ispustiti zaraženi sadržaj, objašnjava dr. Kosanović Ličina, ističući kako, što je dulje krpelj u tijelu, veća vjerojatnost da će doći do bolesti.
Nakon što ga odstranimo, mjesto uboda treba premazati antiseptikom, a u slučaju pojave simptoma poput osipa ili gnojenja ranice potražiti liječničku pomoć. Lajmborelioza se obično javlja 1-2 tjedna u obliku koncentričnih krugova oko mjesta uboda i liječi antibioticima, dok je KME, koji počinje sa simptomima nalik gripi, puno teža bolest protiv koje se onima koji često borave u prirodi preporučuje i cijepljenje.
Komarci pak, koji nas bodu u proljeće kad se budi priroda, ne prenose zarazne bolesti. Riječ je zapravo o šumskim vrstama koje nisu opasne, dok su ljeti najaktivniji kuliksi te tigrasti komarci, koji su u nas prisutni posljednjih 10-ak godina i kao invazivna vrsta proširili na gotovo cijelo područje Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja, Dalmacije i otoka te veće područje grada Zagreba. Tigrasti komarac je iznimno prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate.
Krpeljni meningoencefalitis – 5 činjenica koje morate znati o ovoj bolesti
“Građani grada Zagreba su zapravo privilegirani jer se komarci u nas suzbijaju i u proljeće i u ljeto. No ljudi moraju biti svjesni kako nijedno prskanje neće uništiti baš sve komarce, naročito ako su u blizini vlažnog staništa. Dovoljna je i mala količina vode da se razviju stotine jedinki pa im jedino možemo savjetovati da koriste repelente, stave mrežice na prozore…”, kaže dr. Kosanović Ličina.
Mjesto uboda najbolje je ne češati, a u slučaju alergijske reakcije namazati ga lokalno antihistaminskom kremom. Iako su kod nas i u susjednim zemljama posljednjih godina učestale epidemije virusa Zapadnog Nila, koji najčešće prenose komarci iz roda Culex pipiens, period inkubacije bolesti u najvećem broju slučajeva prolazi bez pojave jasnih simptoma i znakova bolesti. U 10 do 20% slučajeva razvija se bolest sa simptomima nalik gripi, a kod vrlo malog postotka zaraženih ljudi (najčešće starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica) razvija bolest koja zahvaća središnji živčani sustav. Samo ženke komaraca sišu krv.
Najčešće bolesti koje u svijetu prenose komarci su malarija, dengue groznica, žuta groznica i različiti tipovi encefalitisa.
Kako izbjeći ugriz zmije i što učiniti ako do njega dođe
Jolanda Rak Šajn/VL
Foto: Shutterstock
