Republika Hrvatska zauzela je osmo mjesto u Europskom Hepatitis Indeksu, velikom istraživanju koje je prošle godine provela europska krovna udruga pacijenata s oboljenjima jetre – European Liver Patients Association – ELPA, u suradnji s Švedskom nezavisnom agencijom Health Consumer Powerhouse – HCP.
Osmo mjesto među 30 europskih zemalja dobar je rezultat za jednu malu zemlju poput Hrvatske, pogotovo jer su iza nas ostavile neke bogatije zemlje poput Norveške, Švicarske, Belgije, Nizozemske, Austrije i niz drugih.
Europski Hepatitis Indeks pokazuje da Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama, a tome je uvelike pridonijelo rutinsko cijepljenje novorođenčadi, čime se postiže kvota zaštićene djece veća od 90 posto. Istodobno se rutinski cijepe samo neke od najvećih rizičnih skupina, npr. zdravstveni djelatnici, osobe koje žive u istom kućanstvu s oboljelima od hepatitisa B i ovisnici.
Prema rezultatima Indeksa, Hrvatska još treba puno napraviti u unapređenju liječenja virusnih hepatitisa, jer u našoj zemlji još uvijek nisu dostupne najnovije terapije i lijekovi.
U Indeksu se također navode manjkavosti u skriningu populacije, jer još uvijek nije lako obaviti besplatno i anonimno testiranje te posavjetovati se o bolesti, iako je skrining subvencioniran od strane zdravstvenog sustava. Rutinski skrining se ne provodi sistematski, kako u općoj populaciji tako ni među pripadnicima rizičnih skupina.
Indeks je tako potvrdio napretke i nedostatke hrvatskog zdravstvenog sustava kad je riječ o otkrivanju i liječenju hepatitisa, što je hrvatskim stručnjacima bilo poznato i ranije.
Stoga su u već u srpnju 2012. godine pokrenuta izrada Nacionalne strategije i Akcijskog plana za borbu protiv virusnih hepatitisa. Bio je to važan korak koji je također pridonio rezultatu Hrvatske u Indeksu.
Naime, u cijeloj Europi samo Francuska i Škotska imaju Nacionalnu strategiju i Akcijski plan za hepatitis, a Njemačka, Bugarska, Grčka i Hrvatska su trenutno u procesu izrade. Tom inicijativom pridružili smo se maloj skupini zemalja koje su se odlučile ozbiljno uhvatiti u koštac s tom opakom bolešću.
Radna skupina za izradu Nacionalne strategije, koja se sastoji od vodećih hrvatskih stručnjaka na čelu s dr. Irenom Hrstić, sastala se danas u Zagrebu i dogovorila nastavak aktivnog rada na razvoju Nacionalne strategije.
Prva mjera proizašla iz Nacionalne strategije, koju je moguće provesti i prije samog završetka i implementacije strategije, jest cirkularno pismo koje će biti upućeno svim liječnicima obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj s ciljem poboljšanog otkrivanja oboljelih od virusnih hepatitisa među pripadnicima rizičnih skupina.
Pismom se predlaže upućivanje na serološko testiranje (markeri na virusne hepatitise i to: HBsAg, antiHBs, antiHBc, antiHCV), svih osiguranika iz rizičnih skupina, ukoliko to već nije učinjeno. Tu je inicijativu podržao Referentni centar Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, Hrvatsko gastroenterološko društvo, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Savez oboljelih od hepatitisa Republike Hrvatske.
Svjetska zdravstvena organizacija također je poduzela značajne korake u prevenciji i kontroli virusnih hepatitisa, te je u sjedištu u Ženevi osnovan posebni tim za hepatitis koji razvija globalne smjernice.
U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina učinjeno mnogo u prevenciji, kontroli i liječenju hepatitisa, koji su rezultat suradnje organizacija civilnog društva, europskih institucija i stručnih udruga, no borba protiv hepatitisa daleko je od konačne pobjede. U ovom trenutku je prioritet završiti i implementirati Nacionalnu strategiju za borbu protiv virusnih hepatitisa.
Osmo mjesto u Europskom indeksu trebalo bi shvatiti kao dobar rezultat među lošima, jer hepatitis je još uvijek uvelike podcijenjena bolest diljem Europe i ne posvećuje mu se dovoljno pozornosti. To bi dugoročno moglo dovesti do razvoja sekundarnih oštećenja jetre kod pacijenata kojima nije otkriven na vrijeme, do velikih troškova za zdravstvene sustave i velikog mortaliteta.
Treba imati na umu da je hepatitis tiha bolest koju je moguće u tijelu nositi čak 20-30 godina prije pojave prvih simptoma. Kad se prvi simptomi pojave nakon dugo vremena, najčešće je već prekasno.
Ordinacija.hr
