Djeca koja se s u svojoj prvoj godini života susretnu s alergenima, poput dlaka kućnih ljubimaca i glodavaca te raznim bakterijama, od toga imaju veće koristi nego štete, tvrde stručnjaci.
Sve dobrobiti kućnih ljubimaca za zdravljeNovorođenčad koja je tijekom prve godine svog života izložena dlakama glodavaca i kućnih ljubimaca, prisutnosti žohara i cijelom nizu bakterija koje se inače mogu naći u kućanstvima ima manje šanse za razvijanje alergija, astme i problema s disanjem, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.
Prijašnja istraživanja su pokazala kako djeca koja odrastaju i žive na farmama imaju niže stope učestalosti alergija i astme te je taj fenomen pripisivan njihovoj redovnoj izloženosti mikroorganizmima koji su prisutni u tlu na farmama. Ipak, znanstvenici su u drugim istraživanjima utvrdili povećan rizik od astme među ljudima koji žive u gradovima, a izloženi su visokim razinama alergena vezanim uz žohare i miševe te drugim onečišćenjima.
Izloženost alergenima prije prvog rođendana
Ovo novo istraživanje potvrđuje kako je kod djece koja žive u takvim kućanstvima uistinu veća ukupna stopa učestalosti alergija i astme, no uz jedan zanimljiv detalj. Čini se kako ona djeca koja se susretnu s ovakvim alergenima prije svog prvog rođendana imaju od toga veće koristi nego štete. Osim toga, znanstvenici nisu primijetili korist od susreta s ovakvim alergenima ako su se dogodila nakon prvog rođendana djeteta.
Znanstvenici objašnjavaju kako rana izloženost bakterijama i određenim alergenima može imati zaštitnički učinak tako što utječe na oblikovanje imunološkog odgovora kod djece. Upravo ta činjenica može pomoći u stvaranju preventivnih strategija kada su u pitanju alergije i otežano disanje koji su prethodnici astme.
Ovo je istraživanje provedeno na uzorku od 467 novorođene djece u četiri američka grada (Baltimore, Boston, New York i St. Louis) čije je zdravstveno stanje praćeno tijekom razdoblja od preko tri godine. Istraživači su posjećivali domove u kojima su djeca živjela te su mjerili razine i vrste prisutnih alergena, testirali su djecu na alergije te pratili njihovo ukupno zdravstveno stanje. Osim toga, istraživači su analizirali sastav bakterija u prašini koja je sakupljena u domovima djece.
Pokazalo se kako djeca koja su odrastala u domovima u kojima su tijekom njihove prve godine života pronađene mišje i mačje dlake, kao i izmet žohara rjeđe imaju probleme s disanjem u svojoj trećoj godini života, za razliku od djece koja nisu bila izložena takvim alergenima nakon rođenja. Osim toga, zaštitnički učinak je bio puno jači kada je novorođenčad bila izložena svim trima vrstama alergena u odnosu na onu djecu koja su bila izložena jednom, dvama ili niti jednom alergenu. Konkretno, problemi s teškim disanjem bili su tri puta češći među djecom koja nisu bila izložena ovim alergenima u usporedbi s djecom koja su živjela u domovima gdje su bila prisutna sva tri alergena. Dodatno, djeca koja su živjela u domovima u kojima je pronađena veća raznolikost bakterija su imala manju šansu za razvoj alergija i problema s disanjem.
Izvor: Biologija.com.hr
