Od 14. do 21. rujna obilježava se Tjedan borbe protiv tuberkuloze. Iako je u Hrvatskoj posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze, ova bolest i dalje je opasna!
Tjedan borbe protiv tuberkuloze i ostalih plućnih bolesti obilježava se svake godine od 14. do 21. rujna. Tuberkuloza je najčešća zarazna bolest na svijetu – bolest koja odnosi tri milijuna života godišnje, najviše u zemljama istočne Europe, jugoistočne Azije i Africi, bolest koja je stara koliko i čovječanstvo i na kraju, bolest čija je incidencija u posljednje vrijeme porasla za 20 posto usprkos sve modernijoj medicini i znanosti.
Obilježavanjem “Respiratornog desetljeća” od 2011. do 2020. godine želi se dodatno ukazati na važnost plućnog zdravlja te povećati svijest građana o učestalim plućnim bolestima koje zauzimaju visoko mjesto u pobolu i smrtnosti svjetske populacije. Iako je smrtnost od tuberkuloze od 1990. do 2011. godine smanjena gotovo 40 posto, do danas je ostala epidemija koja uzrokuje 1.4 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trećina svjetske populacije inficirana je s Mycobacterium tuberculosis.
Neishranjenost i loši higijenski uvjeti povećavaju rizik od tuberkuloze
Prema službenim podacima u Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze koji je u 2011. godini iznosio 19 oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Tuberkuloza prestaje biti javnozdravstveni problem kada broj oboljelih iznosi 10 na 100 tisuća stanovnika.
Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no najčešće se razvija kao bolest određenih skupina ljudi (beskućnici, zatvorenici, alkoholičari) zbog neishranjenosti, loših higijenskih uvjeta, niskog životnog standarda i slično. Važno je naglasiti kako borba protiv tuberkuloze u našoj zemlji i dalje traje te da su potrebni napori svih kako bi jednoga dana iskorijenili ovu bolest.
Najosjetljivija su djeca dojenačke dobi
Tuberkuloza postaje interdisciplinarna bolest jer se sve rjeđe vidi samo “obični” bolesnik s tuberkulozom. Najčešće se radi o multimorbidnom bolesniku, npr. s limfomom, koji je primao agresivnu citostatsku polikemoterapiju te je zbog svog imunokompromitiranog odgovora organizma razvio manifestnu tuberkulozu. Budući da je svaki treći stanovnik Zemlje inficiran bacilom tuberkuloze, nije čudo da u eri porasta oboljelih od zloćudnih bolesti, imunoloških bolesti, reumatskih bolesti ili bolesti metabolizma raste mogućnost obolijevanja od tuberkuloze.
Nakon infekcije bacilom tuberkuloze u odraslih osoba, rizik da se razbole od aktivne tuberkuloze iznosi 5 do 10 posto. U djece je taj postotak nešto viši, tako da oni u dobi od prve do pete godine imaju rizik od razbolijevanja 24 posto, djeca u dobi od 11 do 15 godina rizik od 15 posto. Najosjetljivija su djeca dojenačke dobi ispod godine dana, kod kojih je rizik da razviju manifestnu bolest nakon infekcije tuberkuloze 43 posto.
Izvor: Stampar.hr
