U dugovječnim obiteljima demencija se javlja kasnije i u manjem broju slučajeva! Iako razlog za kasnije javljanje demencije kod jako starih osoba nije u potpunosti jasan, stručnjaci smatraju kako možda postoji specifični genetski kod povezan s boljim kognitivnim sposobnostima kod takvih obitelji.
U dugovječnim obiteljima kasnije će nastupiti demencija, tvrde rezultati
novog istraživanja. Iako je u konačnici jednak postotak osoba iz obitelji koje žive nakon 90. godine
života potencijalna žrtva Alzheimerove
bolesti kao i oni kraćeg životnog vijeka, ova bolest kod njih se
razvija kasnije u životu, kažu stručnjaci.
“Ovim istraživanjem željeli smo provjeriti jesu li članovi dugovječnih
obitelji na neki način “zaštićeni” od Alzheimerove bolesti”, rekla je
autorica studije i profesorica neuropsihologije na Columbia
University Medical Centru, Stephanie Cosentino.
Rezultati istraživanja pokazali su kako je odgovor na ovo pitanje potvrdan; u dugovječnim obiteljima demencija se javlja kasnije i u manjem broju slučajeva!
Iako razlog za kasnije javljanje demencije kod jako starih osoba nije u potpunosti jasan, Consentino kaže kako možda postoji specifični genetski kod povezan s boljim kognitivnim sposobnostima kod takvih obitelji. Alzheimerova
je bolest najčešći uzrok demencije kod starijih osoba.
Za potrebe ove američko-danske studije o dugovječnosti unutar obitelji, stručnjaci su pratili više od 1,800 ispitanika (1,510 članova
obitelji i 360 bračnih partnera kao kontrolnih ispitanika) te su analizirali genetske i ne genetske
faktore povezane s dugim životnim vijekom.
Za aktualno izvješće, objavljeno u ovomjesečnom online izdanju časopisu JAMA
Neurology, usredotočili su se na pojavu Alzheimerove bolesti kod krvnih
srodnika u obitelji s dugim životnim vijekom te su dobivene podatke usporedili
s onima njihovih supružnika.
Stariji članovi obitelji, u prosjeku stari 88 godina, imali su sličnu stopu
slabljenja mentalnih funkcija kao i njihovi supružnici. Ipak, sinovi i kćeri osoba koje su živjele iznimno dugo, u
prosjeku stari oko 70 godina, imali su
dvostruko manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego supružnici
slične dobi, potvrdila je Consentino.
“Ukupno gledano, veći je broj članova dugovječnih obitelji imao dobre kognitivne sposobnosti u dobi od 90 godina, nego što je to bio slučaj s njihovim
supružnicima. Nakon 95. godine života,
ipak se i kod onih koji su živjeli jako dugo javljala demencija, što
govori o kasnijem slabljenju mentalnih funkcija kod obitelji u kojima vlada
dugovječnost”, ističe Consentino.
Studija je pokazala kako se Alzheimerova bolest razvila kod 38.5
posto ispitanika, a rizik je bio nešto manji kod muškaraca i žena koji su bili
članovi dugovječnih obitelji u usporedbi s njihovim partnerima. Nadalje, rizik
je bio još manji kod sinova i kćeri, no nije se prenosio na nećake i
nećakinje, pokazali su rezultati istraživanja.
Stručnjaci ističu kako su druge studije pokazale sličan “zaštitni
učinak” dugovječnosti unutar obitelji i što se tiče srčanih bolesti i
kancerogenih oboljenja.
D.Š.
