Uz cijepljenje, kao aktivni oblik prevencije gripe, pažnju moramo obratiti i na navike u svakodnevnom životu. Dobro funkcioniranje imunološkog sustava, odnosno imunoloških procesa kao i svih fizioloških procesa koji organizam održavaju u optimalnom stanju pretpostavka su zdravlja i zaštite od bolesti.
Uravnotežena prehrana je jedan od čimbenika koji znatno utječu na naše zdravlje i otpornost prema bolesti.
Vitamini i masne kiseline – korisni saveznici protiv gripe
Vitamin C – stimulira obrambeni sustav, jak je antioksidans, a tijekom bolesti pojačano se troši. Veće količine nalazimo u agrumima, šipku, kiviju, paprici, kupusu i krumpiru.
Vitamin A – je važan za rad imunološkog sustava, ali i za održavanje funkcije sluznica koje su prva linija obrane tijela od štetnih tvari. Najbolje djelovanje imaju karoteni iz kojih tijelo samo stvara vitamin A. Vitamin A zastupljen je u jetri, mlijeku i mliječnim proizvodima, maslacu, žutanjku, ribi i mrkvi. Topiv je u mastima, odnosno uljima koji su potrebni za njegovu resorpciju u probavnom sustavu.
Vitamin D – na specifičan način djeluje na imunološki sustav i povećava stvaranje antimikrobnih peptida koji uništavaju staničnu stjenku bakterija, virusa i gljivica u tijelu. Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina, a može se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku i gljivama. Topiv je u mastima, odnosno uljima. Za vrijeme zimskih mjeseci, kada smo manje izloženi sunčevom zračenju važno je povećati unos vitamina D konzumacijom spomenutih namirnica.
Vitamin E – je jedan od najjačih antioksidansa i najmoćniji u zaštiti ovojnica stanica od oštećenja slobodnim radikalima pa višestruko djeluje na cijeli organizam. Bogat izvor vitamina E su biljna ulja posebno suncokretovo, sjemenke, bademi, kikiriki i jaja. Topiv je u mastima, odnosno uljima.
Cink – je uključen u više od 200 enzimskih sustava tijela, a u imunološki sustav je uključen kroz brojne mehanizme. Resorpcija cinka se značajno smanjuje kod upalnih procesa na sluznicama crijeva što može izazvati njegov deficit. Na imunološki sustav djeluje od prve barijere – kože i sluznice do regulacije gena unutar limfocita. I manji nedostatak cinka utječe na funkciju timusa, na smanjenje broja CD4+ i smanjenu produkciju citokina, važnim čimbenicima i mehanizmima našeg imunološkog sustava.
Omega-3 i omega-6 masne kiseline – masne kiseline su osnovni građevni element staničnih membrana i različitih staničnih medijatora bez kojih nema komunikacije među stanicama. Potrebe organizma se zadovoljavaju unosom, odnosno hranom. Povoljan omjer omega masnih kiselina je značajan jer one reguliraju na tisuće metaboličkih funkcija preko prostaglandina. Omega 3 je u uskoj vezi s kontrolom upalnih procesa, zdravljem kardiovaskularnog sustava, mijelinizacijom, alergijskim reakcijama, kontrolom imunološkog odgovora i razinom hormona. U organizmu se od omega 6 masnih kiselina stvara vrsta prostaglandina – molekula koje utječu na upalne procese, zgrušavanje krvi, dok vrsta prostaglandina nastala iz omega 3 masnih kiselina smanjuje upalne procese i sprječava nastanak tromba. U modernoj ishrani izvori omega 3 masnih kiselina su zastupljeni uglavnom u masnoj morskoj ribi: losos, sardine, haringa, tuna.
Koliko je tekućine dovoljno?
Često slušamo savjete kako treba piti dovoljno tekućine kada smo bolesni. To je jednako važno i ako želimo spriječiti pojavu bolesti. Primjeren unos tekućine uvjet je optimalnog vlaženja sluznice grla, nosa i respiratornih puteva. One su važni čimbenici tzv. „prve obrane“ od mikroorganizama. Dobra hidracija organizma važna je i za funkcioniranje imunološkog sustava organizma u užem i širem smislu te u održavanju primjerenog volumena krvi i cirkulacije.
Izvor: Štampar.hr
A. A.
