Iako se o zdravlju srca stalno govori i stalno se objavljuju ista upozorenja, i dalje bolesti srca ostaju vodeći uzrok smrti, kako u našoj zemlji, tako i diljem svijeta.
Iako se o zdravlju srca stalno govori i stalno se objavljuju ista upozorenja, i dalje bolesti srca ostaju vodeći uzrok smrti, kako u našoj zemlji, tako i diljem svijeta.
Ako niste u djetinjstvu, sigurno ste kroz život naučili koje ti zdrave navike treba njegovati kako bi se zaštitili kardiovaskularno zdravlje, a možda i mislite kako raditi sasvim dovoljno, ni šanse su da ste u velikom postotku ljudi koji ipak njeguju jednu naviku, ne znajući da upravo ona nosi veliki rizik za razvojem bolesti srca.
Bolesti srca, naravno, imaju puno uzroka, ali jedna navika koju mnogi njeguju je posebno opasna: sjedilački način života i manjak fizičke aktivnosti. Jedna je studija tako već prije par godina, objavljena u magazinu JAMA, pokazala kako 80 posto Amerikanaca ne vježba dovoljno, a to su podaci od prije pandemije kada su nas zatvorene teretane sve natjerale da malo više sjedimo nego se krećemo. Znanstvenici su otkrili kako sjedilački način života bez vježbanja može lako voditi do pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i kolesterola, svih stanja koji uvelike povećavaju šanse za razvojem bolesti srca.
Riješite test i u samo 5 minuta otkrijte starite li brže od očekivanog
“Vježbanje i fizička aktivnost su otprilike nešto kao zlatni metak protiv bolesti srca i ostalih kroničnih stanja, a samo malo aktivnosti je puno bolje nego ništa“, stoji na stranicama Harvard Medical School. Tjelesna aktivnost vrlo je važna i neizostavna zdrava životna navika koja nam je, uz pravilnu prehranu, najbolji saveznik u postizanju i održavaju adekvatne tjelesne težine i zdravlja općenito. Studija provedena 2018. godine je promatrala 500 000 ljudi i saznali da fizička aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca, pa čak i kod onih koji imaju genetske predispozicije.
Kod osoba koje imaju velike genetske predispozicije za bolesti srca, visoke razine kardiorespiratornog fitnesa povezane su s 50 posto manjim rizikom od koronarnih bolesti, a čak 60 posto manjim rizikom za atrijsku fibrilaciju, piše Harvard.
No koliko je aktivnosti dovoljno?
Stručnjaci, poput onih iz Američkog udruženja za srce (AHA), preporučuju najmanje 150 minuta u tjednu umjerene aktivnosti, ili 75 minuta snažne, energične aktivnosti, uz barem malo vježbi za snagu.
Što znači umjerena aktivnost?
Prema pisanju stručnjaka iz AHA, primjeri umjerene aktivnosti uključuju:
- Brzo hodanje
- Bicikliranje
- Vrtlarenje
- Plesanje
- Tenis u parovima
5 važnih savjeta za zdravo srce
Što je intenzivan trening?
Primjeri za ovu vrstu treninga su:
- Trčanje
- Plivanje
- Brzo bicikliranje
- Planinarenje
- Preskakanje užeta
- Tenis
Aktivnosti koje jačaju mišiće mogu biti vježbe koje se rade s utezima, trakama za otpor ili korištenjem tjelesne mase. Iu Američke udruge za srce pišu kako će se najviše dobrobiti postići ako se ova dva oblika vježbanja kombiniraju, uz vježbe istezanja. Zapamtite da se svaki korak računa, od kratke šetnje, hodanja stepenicama…
Uz kretanje i prehrana je ključ svega
Stručnjaci savjetuju da prehrana obiluje voćem, povrćem i orašastim plodovima. Ne zaboravite konzumirati i cjelovite žitarice i smanjite unos soli, a proizvode koje morate tu i tamo zaboraviti su oni koji obiluju zasićenim mastima jer upravu su one krivac za razinu lošeg kolesterola u krvi. Pravilna prehrana također će utjecati na vašu težinu, koja, ako je prekomjerna, također utječe na vaše srce.
A. A.
Foto: Shutterstock