Od početka pandemije koronavirusa govori se o važnosti zaštite dišnih organa.
Zaštitne maske nosimo kako bismo smanjili mogućnost ulaska virusa u organizam kroz nos i usta, a dijagnoza te bolesti postavlja se na temelju brisa koji se uzima sa sluznice nosa.
Koja je važnost nosa i što možemo učiniti da rizik od zaraze još više smanjimo?
Nos nije samo organ kojemu je funkcija osjet njuha. Temeljna je funkcija nosa disanje. Međutim, nos ima izuzetno važnu zaštitnu ulogu i upravo je ta uloga posebno važna u mehanizmu prijenosa svih respiratornih upala, pa tako i infekcije koronavirusom.
Zdrava sluznica nosa štiti sve dišne putove jer čisti i filtrira udahnuti zrak, regulira temperaturu i vlažnost udahnutog zraka i na taj ga način priprema za ulazak u pluća.
Sluznica nosa ima veliku površinu, a cijela funkcionira kao ljepljiva pomična traka. Na površini stanica sluznice nosa nalaze se trepetljike koje su uronjene u sluzavi sloj određene viskoznosti. Na taj sluzavi sloj lijepe se strane čestice, nečistoća iz zraka i mikroorganizmi. Trepetljike sluznice taj sluzavi sloj pomiču prema nosnom dijelu ždrijela nakon čega ga progutamo.
Čaj i sirup od lovora odlično pomažu protiv kašlja i grlobolje
Važnost sluznice nosa u zaštiti imuniteta
Drugi dio zaštitne funkcije nosa odnosi se na imunološki sustav. Sluznica nosa ima važnu ulogu u urođenom imunološkom sustavu, pružajući primarnu obranu od udahnutih virusa, bakterija i drugih mikroskopskih čestica i organizama. Sluznica nosa prva je na udaru koronavirusa. Čuvanje i održavanje sluznice nosa zdravom izuzetno je važno jer na taj način održavamo prirodnu barijeru i smanjujemo mogućnost infekcije koronavirusom. SARS-CoV-2 je visokovirulentni respiratorni virus sa značajnom prisutnošću u sluznici nosa i gornjem dijelu ždrijela (nazofarinks). Taj virus „voli“ i kolonizira sluznicu nosa jer mu odgovara sredina i podloga koja je izuzetno dobro opskrbljena krvnim žilama, a žlijezde koje luče sluz u nosu stvaraju vlažno okruženje što virusu također odgovara. Zdrava sluznica nosa prirodna je brana širenju virusa, dok oštećenu sluzničnu barijeru koronavirus može lakše probiti i inficirati organizam. Oštećenja sluznične barijere nosa često ne zamjećujemo niti je osjećamo.
Kako spriječiti prodor virusa?
Poznato je da je nakon izloženosti, u ranoj fazi zaraze, najveće opterećenje količinom virusa na sluznici nosa. Pokazalo se da je fizičko uklanjanje virusa ispiranjem nosa dobra preventivna mjera za sprečavanje razvoja težih oblika bolesti, a njome se smanjuje se i mogućnost prijenosa virusa na bliske osobe. Tijekom svake virusne upale gornjih dišnih putova dolazi do poremećaja lučenja sluzi u nosu. Stvaraju se veće količine, i to promijenjene sluzi. Zbog otežanog rada trepetljika sluznice i usporenog eliminiranja, dolazi do zadržavanja sluzi u nosu i začepljenosti nosa.
Ispiranje sluznice nosa otopinama
Ispiranje sluznice nosa slanim otopinama dovodi do fizičkog otklanjanja sloja sluzi na sluznici sa svim zarobljenim mikroorganizmima, ali i tvarima koje potiču upalu, a koje sluznica luči nakon kontakta s udahnutim štetnim česticama. Ispiranjem se i pomaže trepetljikama da bolje i lakše čiste sluznicu, povećava se učinkovitost, a dodatno se ovlažuje i smanjuje otok sluznice.
Ispiranje nosa je općepoznata i uobičajena mjera za njegu sluznice nosa djece kod kojih su akutni respiratorni infekti inače česti. Ispiranje nosa kod odraslih obično se preporučuje kao redovita terapija održavanja zdravlja sluznice u slučaju alergijskog rinitisa ili kronične upale sinusa.
Za ispiranje nosa preporučuju se otopine kuhinjske soli određenih koncentracija. Ispirati se može ili hipertoničnom otopinom (osmolarnost, odnosno koncentracija malo veća od osmolarnosti tjelesnih tekućina) ili fiziološkom otopinom (otopina osmolarnosti približno jednake tjelesnim tekućinama).
Istraživanja su dokazala da je ispiranje hipertoničnom otopinom učinkovitije u smanjenju tegoba i trajanju upale gornjih dišnih putova. Takve otopine smanjuju otok i povećavaju vlažnost sluznice nosa, ubrzavaju pokretanje trepetljiki i time poboljšavaju čišćenje sluzi s površine sluznice nosa zajedno s mikroorganizmima i tvarima koje potiču upalu. Dostupnim znanstvenim istraživanjima potvrđeno je da se fizičkim uklanjanjem (ispiranjem nosa) smanjuje virusno opterećenje organizma, a prijenos virusa među članovima kućanstva smanjuje se za 35%.
Ispiranje nosa hipertoničnom otopinom treba poticati, osobito u okolnostima pandemije koju proživljavamo. Mjera je izuzetno korisna i potrebna kod bolesnika u ranoj fazi bolesti, prije razvoja težih tegoba, ali i kod posebno izloženih osoba kao što su zdravstveni djelatnici u kontaktu s oboljelima.
Priprema otopine za ispiranje kod kuće
Hipertonična otopina može se lako pripremiti u svakom domu. Dovoljno je u pola litre čiste ili prethodno prokuhane mlake vode otopiti jednu čajnu žličicu kuhinjske morske soli. Pomoću posude ili sustava za ispiranje nosa (rog za ispiranje) koji se mogu kupiti u svakoj ljekarni, tako pripremljenom otopinom može se ispirati nos. Naravno, postoje gotovi farmaceutski pripravci različitih koncentracija morske soli s dodacima koji se također mogu upotrebljavati.
Gotove otopine mogu biti u obliku sprejeva ili posuda (rhino horn)
Optimalna količina otopine kojom se ispire nos, bilo posudom ili rogom, je oko 2 do 2,5 dcl za svaku stranu nosa. Postupak je jednostavan i zahtijeva pet minuta vremena.
Postoji li bilo kakva zapreka, nelagoda ili strah od ulijevanja tekućine u nos (uglavnom se radi o psihičkoj barijeri), ispiranje se može učiniti korištenjem sprejeva hipertonične otopine. U tom slučaju, postupak ispiranja treba ponavljati više puta dnevno. Ispiranje je potpuno neškodljivo, a pri ispiranju se može osjetiti manje peckanje ili nelagoda u nosu, odnosno sluznici. Peckanje nakon desetak sekundi prestaje.
Kao otorinolaringolog, stalno sam u kontaktu s brojnim pacijentima i spadam u skupinu posebno izloženih. Zbog toga, osim pridržavanja preporuka i korištenja svih preporučenih zaštitnih mjera, ispiranje nosa ili korištenje sprejeva svakodnevno i provodim i preporučujem pacijentima.
Autor: Prof. dr. Mirko Ivkić, spec. otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, UniMedic centar Zagreb i SB Medico Rijeka
Foto: Shutterstock
