Oko 400.000 građana Hrvatske, što je usporedivo s populacijom cijele Splitsko-dalmatinske županije, boluje od KOPB-a, upalne bolesti trajnog suženja dišnih puteva.
Simptomi se često zanemaruju i rijetko prijavljuju, a treba izdvojiti najčešće:
- kašalj,
- zaduha
- i iskašljavanje.
Svjetski dan KOPB-a ove se godine obilježava pod sloganom „Jedna pluća za cijeli život“, povodom čega su vodeći domaći stručnjaci za respiratorne bolesti na panel raspravi istaknuli važnost cjeloživotnog zdravlja pluća.
KOPB smo zadnji godina zapustili, jer su ga prerasli korona i potresi. No riječ je o trećem po redu uzroku smrtnosti u svijetu i jednoj od najkompleksnijih plućnih bolesti, a oboljeli su dodatno prikriveni zbog svojevrsnog srama, budući da je riječ najčešće o pušačima, istaknuo je akademik Samaržija, te najavio novu platformu za praćenje KOPB-a.
“Kažu da 60% građana RH ima pametni telefon, tako da nam digitalizacija očito nije bauk. Novim projektom GREEN LUNG i mobilnom aplikacijom želimo omogućiti svim oboljelima kompletnu podršku u praćenju simptoma, redovitom uzimanju terapije i komunikaciji s liječnicima”, najavio je akademik, s napomenom kako će aplikacija biti dostupna u prvoj polovici 2023. te sadržavati i brojne savjete o važnosti prehrane, fizičke aktivnosti te liječenju KOPB-a.
Mnoge osobe, smatrajući kako od KOPB-a mogu oboljeti samo pušači i stariji, ignoriraju simptome zamora i kašalj, te odgađaju odlazak liječniku. Rana dijagnoza i terapijska intervencija ključne su za pozitivan ishod bolesti koja je neizlječiva, ali ju je moguće držati pod kontrolom“, istaknuli su stručnjaci.
KOPB je bolest uglavnom starije populacije, međutim, kod mladih se treba razviti svijest da razmišljaju unaprijed o svome zdravlju i plućima te ih treba educirati jer je potrebno 10 do 20 godina da se KOPB razvije. Prvi simptomi najčešće se javljaju oko četrdesete godine, a zatim može proći cijelo desetljeće da pacijenti uopće ne znaju da boluju od KOPB-a, već misle da su simptomi posljedica starosti ili pušenja. Iako je danas pušenje vodeći uzrok obolijevanja od KOPB-a, vjerujemo da će u budućnosti to biti udisanje zagađenog zraka koji će biti neizbježan i u gradovima i u manjim mjestima, pojasnila je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac motivaciju iza projekta Green Lung.
Prema podacima HZJZ-a, četiri osobe u Hrvatskoj svakoga dana preminu od ove teške, kronične bolesti, trećeg vodećeg uzroka smrti u svijetu, a svaka deseta osoba starija od 40 godina boluje ili će oboljeti od KOPB-a. Globalno se predviđa da će se broj umrlih gotovo udvostručiti u nadolazećim desetljećima. Razlozi tome su rapidno starenje stanovništva i svakodnevna izloženost čimbenicima rizika, kao što su pasivno pušenje, onečišćeni zrak, prašina, dim i kemikalije.
Kao tajnica udruge Udah života, Ivana Rubil, glavna medicinska sestra Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća istaknula je važnost suradnje oboljelog sa zdravstvenim timom.
Onog dana kada se postavi dijagnoza, oboljeli mora biti svjestan da je dobio suputnika za čitav život. Tek tada predstoji njegov novi život i njegova borba za kvalitetu života koja mora biti održiva i dovoljno kvalitetna kako bi on mogao nastaviti svoj život. Oboljeli mora biti svjestan da će dobiti terapiju koju će morati uzimati kontinuirano, redovito i na pravilan način. Sada dolazi do najbitnijeg faktora, a to je suradljivost, odnosno njegova adherencija s medicinskim timom, gdje je medicinska sestra jedan od najvažnijih članova tima s kojom će se on savjetovati, koja će mu biti na raspolaganju te će mu davati sve dostupne informacije.
Na panel raspravi istaknute su i šire mogućnosti screening programa, izuzetno važnoga u ranoj dijagnostici KOPB-a za koji je Hrvatska već primila međunarodne pohvale, te kroz koji je dosad prošlo već 11.000 građana.
Udruga Plava krila predstavila je priručnik „Vodič za život sa PAH-om“, koji oboljelima od plućne hipertenzije, pruža stručne informacije o bolesti. Riječ je o izuzetno rijetkoj i teškoj plućnoj bolesti koja često prekasno bude prepoznata i dijagnosticirana, no iako je to nekad bila smrtonosna bolest, istaknuo je akademik Samaržija, danas je, zahvaljujući inovativnim terapijama i podršci zdravstvenog sustava, kronična.
Trećina smrtnih slučajeva zbog karcinoma pluća povezana je sa zagađenjem zraka – što napraviti?
Ordinacija.hr
Foto: Arhiva, Shutterstock
