Trećina smrtnih slučajeva zbog karcinoma pluća povezana je sa zagađenjem zraka - što napraviti?

maska

Zaštita zdravlja je uvijek najvažnija tema Svjetskog dana zdravlja, a ove godine je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovaj dan posvetila iznimno važnom pitanju, ali i velikom problemu s kojim se suočava cijelo čovječanstvo, a to je zagađenje zraka i okoliša.

Sva pažnja je tako usmjerena na potrebu za hitnim rješenjima kako bi se zaštitio planet a posljedično i zdravlje svih nas.  Iako su se u Europi  znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni, stoji na stranicama Europske agencije za okoliš.

Prema procjeni WHO-a, više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine dolazi kao posljedica okolišnih učinaka koji se mogu izbjeći, a to uključuje i klimatsku krizu koja je najveća prijetnja zdravlju.

Kako navode; klimatska kriza je i zdravstvena kriza. Zagađenje zraka ne bira žrtve i ne možete mu pobjeći, a nije važno jeste li bogati i gdje živite – zagađene čestice svakome ulaze u tijelo, prodiru duboku u respiratorni sustav,  uništavaju pluća, srce i mozak.

Kako zagađenja zraka utječe na naše zdravlje?

Posljedice udisanja zagađenog zraka su iznimno opasne pa se procjene kako je trećina smrtnih slučajeva radi raka pluća, moždanog udara i infarkta direktna posljedica zagađenja zraka. Utjecaj se može usporediti s pušenjem cigareta ili konzumacije prevelikih količina soli. Naša sugovornica,  doc.dr.sc. Andrea Vukić Dugac, dr.med., pulmologinja s Klinike za plućne bolesti "Jordanovac" ističe i kako je onečišćenje zraka glavni uzrok velikog broja kroničnih bolesti pluća i karcinoma pluća, ali i akutnih infekcija donjih dišnih puteva, osobito u djece. Postoje jasni dokazi koji povezuju izloženost onečišćenju zraka sa smanjenjem životnog vijeka i preranom smrti.

"Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) treći je vodeći uzrok smrti u svijetu, od koje godišnje umire više od 385 milijuna ljudi. Unatoč velikom brojkama umrlih od COVID -19 u posljednje 2 godine, i dalje u svijetu umire više ljudi od KOPB. Onečišćeni zrak glavni je pojedinačni okolišni uzrok preuranjene smrti. Procjenjuje se da on godišnje u Europi uzrokuje oko 500.000 prijevremenih smrti, a u svijetu oko sedam milijuna. Prema stranici Air Quality Life Index (AQLI) zagađenje zraka u prosjeku po glavi stanovnika u svijetu, skraćuje očekivano trajanje života za gotovo dvije godine (u odnosu na trajanje koje bi se očekivalo da onečišćenja nema), što je značajno više od pušenja, droge, alkohola, nehigijenskih uvjeta života, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze i ratnih sukoba." , ističe dr. Vukić Dugac te dodaje kako su djeca posebno osjetljiva jer su kod njih i pluća i ostali organi  fazi razvoja i sazrijevanja.

Isprobajte 6 prirodnih i jednostavnih tehnika za čišćenje pluća, a mogu biti od koristi svima

Tu su i epidemiološke studije provedene u SAD-u i inozemstvu koje pružaju dokaze o povezanosti između dugotrajne izloženosti finim česticama i smanjenja rasta plućne funkcije u djece i pojačanih respiratornih simptoma. Prema dostupnim podacima iz epidemioloških studija, 14% djece u svijetu, u dobi od 5 do 18 godina, ima astmu a jedan od ključnih rizičnih faktora upravo je onečišćenje zraka. Toksični sastojci koji čine lebdeće čestice također mogu dovesti do mutacije stanica, povećavajući rizik od rak pluća. Karcinom pluća uz karcinom dojke i debelog crijeva najčešća je maligna bolest današnjice. Trećina smrtnog ishoda od karcinoma pluća povezana je upravo sa zagađenjem zraka.

"Astma je uz KOPB najčešća kronična bolest pluća i ujedno najčešća kronična bolest u djece.Brojni čimbenici iz okoliša (npr. alergeni, virusne infekcije, vlažnost, promjena temperature) pa tako i onečišćivači zraka mogu dovesti do pogoršanja astme. Tako da danas postoje dokazi iz brojnih istraživanja u svijetu koja su jasno dokazala poveznicu između pogoršanja astme i izloženosti zagađivačima zraka, što je osobito naglašeno u dječjoj dobi." pojašnjava te ističe kako postoje dvije glavne vrste onečišćenja zraka – onečišćenje okoliša (zagađenje na otvorenom) i onečišćenje zraka u kućanstvu koje se odnosi na sva ona onečišćenja koja nastaju izgaranjem goriva u kućanstvu (npr. ugljena, drva ili kerozina), korištenjem otvorene vatre ili peći u slabo prozračenim prostorima. I unutarnje i vanjsko onečišćenje zraka mogu pridonijeti jedno drugom, jer se zrak kreće iz unutrašnjosti zgrada prema van, i obrnuto. Isto tako zagađenje zraka u kućanstvima godišnje ubije 4 milijuna ljudi i obično pogađa zemlje u Africi i Aziji, a najviše su pogođene žene i djeca, koji više vremena provode u zatvorenom prostoru. Vanjsko onečišćenje zraka daleko je veći izazov u razvijenijim zemljama svijeta. Navodi  i kako  najveći stupanj onečišćenja zraka u Hrvatskoj neprikosnoveno drže Zagreb i Slavonski Brod, a u svijetu se najčešće radi o gradovima iz Indije, Kine i Bangladeša.

Možemo li spriječiti utjecaj zagađenog zraka?

Na žalost, naša pluća nemaju mogućnost prilagodbe na zagađenje zraka. Onečišćivači zraka polako i sigurno dovode do trajnih oštećenja a jedino taj učinak možemo spriječiti prevencijom – nošenjem maski, zatvaranjem prozora, korištenjem pročišćivača zraka.

Ovo su 3 glavna razloga za razvoj upale pluća, tvrde liječnici

"Najopasnije su fine čestice (PM2,5) promjera manjeg od 2,5 μm pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. Naime, čestice većeg promjera ostanu zarobljene u nosnoj šupljini ili gornjim dišnim putevima dovodeći po iritacije, međutim njihov će štetan učinak ipak biti daleko manji. Onečišćivači zraka talože se u dišnim putevima dovodeći do upale, pri čemu opseg upale ovisi o dozi i sastavu čestica. Brojne studije izloženosti životinja i ljudi raznim zagađivačima zraka dokazale su navedene mehanizme. Upala dišnih putova povećava osjetljivost dišnih putova na nadražujuće tvari (npr. hladan zrak, onečišćenje česticama, alergeni) i može smanjiti funkciju pluća- naglašava liječnica te dodaj ako se zagađivači zraka nalaze u većim koncentracijama mogu dovesti do otežanog disanja, nadraženosti očiju, nosa i grla, osjećaja stezanja u prsima ali isto tako i do pogoršanja kroničnih plućnih bolesti."

Osim KOPB-a, dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povećava rizik od nastanka raka pluća i u konačnici od prerane smrti.

Kombinacija eksperimentalnih i epidemioloških studija pružila je dokaze o povezanosti između kratkotrajne (dnevne) izloženosti česticama onečišćenja i niza respiratornih učinaka, uključujući povišen morbiditet, veću učestalost posjeta hitnoj službi i prijema u bolnicu, kao i višak smrtnosti.

Gljive, sardine, kavijar... Zaštitite pluća od infekcija uz pomoć protuupalnih namirnica

Svi možemo pomoći pri smanjenu onečišćenja zraka

"Zatvoreni prozori i energetski učinkoviti klima uređaji s filtrima mogu smanjiti ili čak u potpunosti spriječiti ulazak onečišćenja iz vanjskog zraka u zatvoreni prostor. No, treba imati na umu da i u zatvorenim prostorima također postoje čestice koje onečišćuju zrak, a mogu nastati uslijed kuhanja, pečenja, loženja na drva itd. Brojni gradovi neprestano rade na smanjenju onečišćenja zraka bilo kroz zabranu korištenja dizel vozila ili pak korištenja ekološki prihvatljivih goriva u prometu. Ono što svatko od nas može napraviti jest okrenuti se energetski učinkovitim uređajima te paziti na racionalno korištenje energije u našem domu. Odgovornim ponašanjem svatko od nas može doprinijeti pozitivnoj promijeni i boljoj kvaliteti zraka, a samim time i života. Prilikom boravka vani koristite zaštitnu masku; preporuka je N95, redovito mijenjajte filtere za zrak u automobilu, koristite pročišćivač zraka. Redovito se informirajte putem medija o stupnju onečišćenja zraka u mjestu boravka.", zaključuje sugovornica.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!