Dnevno se preporučuje unositi maksimalno 5 grama soli, odnosno jednu čajnu žličicu u organizam.
Natrijev klorid, što je drugi naziv za kuhinjsku sol, nalazi se u mnogim proizvodima, pogotovo onim prerađenim. Zbog toga, ne možemo biti sigurni koliko točno soli unosimo na dnevnoj bazi, no ako se većinom hranite prerađenim namirnicama, savjetuje se da unos soli ipak ograničite na 2 grama.
Super ideje kako posoliti hranu – bez soli!
Prekomjeran unos soli u organizam može dovesti do neželjenih kardiovaskularnih incidenata. Osim toga povezuje se i s većim rizikom za razvoj moždanog udara, karcinoma želuca, mogući su problemi s bubrezima i razvoj bubrežnih kamenaca – objasnila je spec. obiteljske medicine Sanja Škrnički Kršek.
Navela je i kako razvoj arterijske hipertenzije može biti posljedica prekomjernog unosa soli, a može biti uzročnik brojnih drugih kardiovaskularnih bolesti.
Istina ili mit? Otkrivamo 10 najčešćih zabluda o srčanim bolestima
Uslijed porasta krvnog tlaka možete osjetiti vrtoglavicu, iako je ona češće prisutna kod osoba s niskim krvnim tlakom. Stoga se svakako savjetuje izbjegavati veće količine soli u hrani kako biste očuvali svoje zdravlje i izbjegli moguće štetne posljedice – naglasila je.
Zbog sve većeg porasta kardiovaskularnih bolesti, mnoge su zemlje već prepoznale važnost smanjivanja unosa soli njihova stanovništva.
Već godinama provode različite kampanje, aludirajući pritom i na multinacionalne kompanije da smanje unos soli u svojim prehrambenim proizvodima. Znatna količina soli nalazi se skrivena u polugotovoj, ili gotovoj hrani te brojnim pekarskim proizvodima, stoga svakako pripazite na unos istih – istaknula je Škrnički Kršek.
U Hrvatskoj pak, dnevni unos soli, prema podatcima Hrvatske agencije za hranu, iznosi oko 12-16 grama, što je dvostruko od preporučene mjere, kao i daleko više od prosječnog dnevnog unosa u drugim zemljama.
Evo odgovora koliko soli i šećera trebate konzumirati, a pogledajte i što će vam se dogoditi ako potpuno izbacite sol iz prehrane!
Foto: Shutterstock
G.H.
