Povodom osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije 7. travnja 1948. godine posebna pozornost posvećuje se svake godine obilježavanju Svjetskog dana zdravlja, čime se na globalnoj razini želi ukazati na važnost određenog zdravstvenog problema i obavijestiti širu društvenu zajednicu. Ove je godine taj dan posvećen šećernoj bolesti.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja svi su građani pozvani da danas, u vremenu od 13:00 do 16:00 sati, dođu na trg Dalmacija trgovačkog centra Arena Centar u Zagrebu. Stručnjaci NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ posjetitelje će savjetovati o zdravoj prehrani, regulaciji šećerne bolesti i tjelesnoj aktivnosti. Tijekom akcije posjetitelji će moći izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi te saznati više o besplatnoj aplikaciji za pametne telefone.
Obilježavanjem Svjetskog dana zdravlja cilj je zajedničkim nastojanjima doprinijeti jačanju svijesti o šećernoj bolesti koja predstavlja velik javnozdravstveni problem te je izražen trend daljnjeg porasta broja oboljelih.
Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Ona može rezultirati dugoročnom štetom za organizam, odnosno oštećenjem pojedinih organa i tkiva. Raširenost šećerne bolesti (dijabetesa) postaje globalna i poprima osobitosti epidemije, bolest prate teške zdravstvene posljedice.
Osam prehrambenih pravila za starije osobe
Javnozdravstveni pokazatelji u Hrvatskoj u 2013. godini ukazuje na povećanje broja hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika, tako je u gradu Zagrebu glavni uzrok hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika upravo dijabetes melitus neovisan o inzulinu.
Ovakav hrvatski porast prevalencije dijabetesa tipa 2 poglavito bilježe i zemlje u razvoju, zbog povećanja populacije starije životne dobi, nepravilnog načina prehrane starijih, debljine, tjelesne neaktivnosti i sedentarnog načina življenja.
Pravilna prehrana za starije uz stalnu tjelesnu, psihičku i radnu aktivnost najznačajnija je mjera prevencije nastanka šećerne bolesti u starijih. Zbog toga su i izrađene Smjernice pravilne prehrane za starije, koje uključuju osam prehrambenih pravila za starije osobe:
- Primjeren unos hrane do 1500 kcal dnevno uz stalnu tjelesnu aktivnost.
- Svakodnevno jesti što raznovrsniju hranu, voće i povrće, nemasne mliječne proizvode (jogurt), što više plave ribe, uz jedan dcl crnog vina. Unositi što manje kalorijskih namirnica, najkasnije tri sata prije spavanja i po mogućnosti uvijek u isto vrijeme.
- Dnevno uzimati osam čaša vode od dva dcl ili negazirane i nezaslađene tekućine (što se umanjuje konzumacijom tekuće hrane kao što su bistre juhe i variva).
- Sezonsko voće, povrće, klice i integralne žitarice konzumirati u povećanoj količini.
- Crveno meso djelomično zamijeniti s bijelim mesom peradi (bez kožice) i osobito plavom ribom.
- Primjeren unos nemasnog mlijeka, svježeg sira, jogurta, kefira, tofua i orašastih plodova.
- Maksimalno ograničiti unos 5B u hrani: sol, bijeli šećer, bijelo brašno, bijelu rižu, bijelu mast (zamjenski koristiti ulje buče, masline ili suncokreta).
- Povećati unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te bučinih koštica u cilju sprječavanja bolesnog starenja.
Primjena tzv. korisne pravilne mediteranske prehrane za starije osigurava zdravo aktivno starenje, što su potvrdila, kako hrvatska tako i europska gerontološka istraživanja, kojima starije osobe oboljele od šećerne bolesti ne doživljuju duboku starost od 85 i više godina.
Što o dijabetesu kažu brojke u Hrvatskoj?
- dijabetes je odgovoran za 3.683 smrti godišnje – deset oboljelih umire svakog dana;
- u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a u Hrvatskoj 315.900 odraslih osoba (što je ukupno 9,2% ukupne populacije)
- stručnjaci procjenjuju da će do 2030. godine taj broj porasti na 329.300 oboljelih u Hrvatskoj;
- dijabetes je jedan od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar, amputacije i oštećenja vida;
- preko 40% osoba s dijabetesom ne zna da je oboljelo;
- prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dijabetes je na četvrtom mjestu kao uzročnik smrti u Europi;
- sve češće se javlja u mlađoj životnoj dobi.
Izvor: Štampar.hr
Foto: Shuttertsock
