Zdravlje

Zdravlje

Rječnik srca – znate li što je blok lijeve grane, miokarditis, fibrilacija atrija…

Foto: Shutterstock

Kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima, u liječničkim dijagnozama i otpusnim pismima susrećemo se s mnoštvom složenih medicinskih izraza koji su često nerazumljivi “laicima”. Pojašnjava ih doc. dr. sc. Krešimir Štambuk dr. med., specijalist interne medicine – kardiolog u Klinici za kardiovaskularne bolesti Magdalena.

  • KORONARNE ARTERIJE su krvne žile smještene na samoj površini srca koje opskrbljuju srčani mišić krvlju bogatom kisikom i tako omogućuju mišićnoj pumpi srca da radi neprekidno 24 sata na dan cijeli život. Na srcu imamo tri velike koronarne arterije.
  • ANGINA PEKTORIS latinski je izraz za bol u prsima ali se danas u medicinskom jeziku koristi za opisivanje skupine simptoma koji su posljedica suženja na koronarnoj arteriji – najčešće je to bol, ali može biti i samo zaduha, preskakanje srca, nepodnošenje opterećenja itd. Osnovna je razlika angine pektoris u odnosu na infarkt to da kod angine dolazi do pojave boli zbog suženja arterije, a kod infarkta je arterija zatvorena te je bol posljedica odumiranja srčanog mišića.
  • INFARKT – naziv koji općenito označava odumiranje nekog tkiva ili dijela organa zbog prekida opskrbe tog organa krvlju bogatom hranjivim tvarima i kisikom, a posljedica je prekida protoka krvi kroz žilu koja opskrbljuje navedeni organ. Tako se može govoriti o infarktu srca, ali i bubrega, crijeva, mozga, slezene te svih drugih organa.
  • INFARKT MIOKARDA poznat je i kao srčani udar, a dijagnoza opisuje odumiranje dijela srčanog mišića zbog zatvorene koronarne arterije koja opskrbljuje taj dio srca.

10 simptoma srčanog udara

  • STEMI / NSTEMI su kratice koje opisuju dvije osnovne vrste infarkta koje razlikujemo na temelju snimljenog EKG-a. STEMI znači je da je potpuno zatvorena koronarna arterija koju što prije treba otvoriti lijekom ili stentom (idealno, u roku od sat vremena od javljanja liječniku). NSTEMI znači visoki stupanj suženja koronarne arterije s prijetećim zatvaranjem i prelaskom u STEMI tip.

  • TIA – kratica dijagnoze “tranzitorna ishemijska ataka” odnosi se na prolazni nedostatak kisika u mozgu. Manifestira se istim simptomima kao moždani udar, ali uz osnovnu razliku da je događaj bio prolazan i simptomi nestaju nakon kraćeg vremena. Iako je TIA manje opasna od moždanog udara, riječ je o stanju koje zahtijeva hitan prijem u bolnicu.
  • CVI – kratica od “cerebro vaskularni inzult“, a najjednostavnije rečeno moždani udar, a koriste se i izrazi infarkt mozga, moždana kap ili šlag. Postoje dva oblika – češći je tzv. ishemijski kao posljedica zatvaranja krvne žile koja hrani mozak i njegovog odumiranja, a rjeđi oblik je posljedica krvarenja u mozak. Za veliki broj moždanih udara “odgovorno” je srce kao mjesto odakle ugrušak odlazi u mozak i izaziva zatvaranje žile. Drugi česti uzroci su bolest vratnih žila (karotida) i povišen krvni tlak.

BLOK LIJEVE / DESNE GRANE – kroz srce prolazi “provodni sustav“ koji provodi “impulse“ kroz srčani mišić i tako potiće stiskanje mišićne pumpe. Sustav se sastoji od lijeve i desne grane koje u nekim stanjima ili bolestima mogu provoditi impulse sporije, zbog čega dolazi do promjene na EKG-u. takva stanja najčešće nisu hitna i često su slučajni nalaz na EKG-u. Blok desne grane često se nalazi kod zdravih osoba i u tom slučaju tu je od rođenja, ali može biti i novonastali, a tada ima ozbiljnije značenje. Blok lijeve grane najčešće znaći da postoji bolest srca koja može biti i tek u početnoj fazi.

  • LIJEVI VENTRIKUL je centralni anatomski dio srca – lijeva klijetka koja je glavni dio srčane pumpe. Inače srce ima četiri šupljine (lijevu i desnu pretklijetku te lijevu i desnu klijetku), a većina bolesti koje zahvaćaju srce odnosi se na bolesti lijeve klijetke (infarkt, kardiomiopatije, posljedice bolesti zalistaka).
  • HIPERTROFIJA označava zadebljanje stijenke srca i to prvenstveno stijenke lijeve klijetke. Može biti posljedica fizioloških stanja kao što je profesionalno bavljenje sportom (tzv. sportsko srce) koje se najčešće ne smatra bolesnim stanjem. Prava hipertrofija najčešće je posljedica bolesti visokog tlaka i bolesti srčanih zalistaka.
  • KARDIOMIOPATIJA je širok pojam koji označava veliku grupu bolesti srčanog mišića i samog srca. Kod kardiomiopatije najčešće imamo povećano srce ili slabiju funkciju srca kao pumpe. Kardiomiopatije mogu biti posljedica poznatog uzroka, npr. prekomjernog uzimanja alkohola ili genetskih (nasljednih) bolesti, ali često nije moguće naći uzrok.

MIOKARDITIS je upala srčanog mišića, a najčešće je posljedica virusnih ili imunoloških bolesti. Bolesnik s miokarditisom može se potpuno oporaviti, ali može zaostati teško oštećenje srca s razvijenom kardiomiopatijom. Jedan od razloga zašto viroze treba “odmirovati” jest to što miokarditis može proći neprepoznat jer je ponekad blagog oblika i samo “lizne” srce.

  • EJEKCIJSKA FRAKCIJA (EF) ili istisna frakcija je podatak koji se nalazi na svakom nalazu ultrazvuka srca, a opisuje funkciju srca kao pumpe, odnosno koji udio (postotak) krvi koji uđe u lijevu klijetku biva istisnut iz nje. Normalne vrijednosti su između 55 i 70%, a ispod 50% je oslabljena funkcija srca kao pumpe. Ovaj medicinski podatak često zbunjuje bolesnike i “laike” – na primjer, često se ljudi javljauju s pitanjem radi li im srce samo 60%, a ustvari imaju normalan nalaz. U slučajevima kad je ejekcijska frakcija 40-45% još više su zabrinuti, a zapravo se radi o blagom poremećaju funkcije srca koji zahtijeva redovite kontrole i uzimanje određene terapije, ali ne i potrebu za radikalnijim postupcima niti nužno lošiju kvalitetu života.

  • SRČANA DEKOMPENZACIJA znači popuštanje srca. No, ne popušta svako slabo srce – kad srčana pumpa iz nekog razloga oslabi (npr. nakon infarkta), u tijelu se bude mehanizmi koji na određeni način nadoknađuju (kompenziraju) lošiju funkciju srca. Kada ti mehanizmi postanu nedovoljni, dolazi do popuštanja srca odnosno dekompenzacije. Najčešća manifestacija srčane dekompenzacije je nakupljanje viška vode u plućima ili u nogama i trbuhu, ali takvo nakupljanje vode može biti i posljedica bolesti drugih sustava kao što su bubrezi ili jetra.

FIBRILACIJA ATRIJA jedna je od najčešćih aritmija koju karakterizira potpuno nepravilan rad srca koji je najčeće ubrzan, ali može biti i spor. Ishodište aritmije je u lijevoj pretklijetki odnosno lijevom atriju, a s obzirom na to da ima formu titranja, aritmija je nazvana fibrilacijom atrija. Ova aritmija znači rizik od nastanka ugruška u lijevoj pretklijetki i opasnost da ugrušak ode u mozak ili druge organe. Fibrilacija atrija jedan je od glavnih uzroka moždanog udara, a kada se postavi dijagnoza, bolesnici imaju pet puta veći rizik od moždanog udara.

  • EKSTRASISTOLE (ES) – definitivno najčešći obik aritmije koje mogu imati i zdravi i bolesni. Postoje dva oblika – ekstrasistole iz pretklijetki (SES) koje su gotovo uvijek dobroćudnog karaktera, te one iz klijetki (VES) koje u većini slučajeva također imaju dobroćudni predznak, ali ih svakako treba obraditi ako se javljaju u većem broju. Osjećaj koji izaziva ekstrasistola, poput udarca u vratu ili prsima, zna biti jako neugodan što može biti u potpunom nesrazmjeru s ozbiljnošću simptoma, a može podignuti i razinu adrenalina te tako potaknuti dodatne ekstrasistole.
  • STENT – ovu riječ teško je prevesti, a možda najbolji hrvatski izraz je potpornica. To je metalna mrežasta struktura koja je stisnuta na mali ispuhani balon koji se dovede u krvnu žilu srca ili drugog dijela tijela. Prilikom napuhavanja balona dolazi do širenja stenta koji se utiskuje u stijenku žile i tako podupire stijenku žile na mjestu gdje je bila sužena, kako se ne bi ponovno suzila – na neki način stentom armiramo stijenku žile. Postoje tri vrste stentova – obični koji se sve rjeđe koriste, oni koji otpuštaju lijek (tzv. DES) i trebali bi biti standard moderne medicine te oni koji se rastapaju i još uvijek imaju ograničene indikacije.
  • PCI je kratica od “perkutana koronarna intervencija“ i označava proceduru ugradnje stenta u koronarnu arteriju ubodom kroz kožu, a bez kirurškog rezanja kože.
  • BYPASS je premosnica koja se može učiniti od arterija ili vena samog bolesnika, ili od umjetnog materijala. Na srcu se za bypass najčešće koriste vene nogu i arterija lijevog prsišta. Bypassom premošćujemo suženo mjesto žile tako da se jedan dio premosnice šiva prije, a drugi iza suženja, te krv bypassom zaobilazi samo suženje. Česta je dilema kod bolesti žila srca, da li koristiti stentove ili bypass, a ta odluka ovisi o tipu i proširenosti same bolesti.

Top 12 namirnica za zdrave krvne žile

  • PACEMAKER doslovno znači “stvaratelj ritma”, a koristi se naziv elektrostimulator srca. To je aparatić koji se ugrađuje kod bolesnika čije srce iz nekog razloga ne može proizvoditi optimalan srčani ritam. Nakon ugradnje elektrostimulatora koja je obično u lokalnoj anesteziji, bolesnici mogu očekivati gotovo normalnu kvalitetu i trajanje života. Slični, ali ipak drukčiji elektrostimulatori su tzv. defibrilatori (ICD) koji se ugrađuju kod bolesnika koji imaju visok rizik od zloćudnih aritmija odnosno iznenadne srčane smrti. Još jedna grupa aparata su resinhronizacijski uređaji kojima se pokušava poboljšati i uskladiti funkcija srčane pumpe.

SINKOPA je kratkotrajan gubitak svijesti. Uz bol u prsima, sinkopa je jedan od najbitnijih i najopasnijih simptoma, a može biti posljedica bolesti srca tipa zloćudnih aritmija ili suženja zalistka, ali i moždanog udara te drugih bolesti mozga. Kod mlađih ljudi kratkotrajni gubici svijesti najčešće ipak nisu posljedica bolesti, već prejake fiziološke reakcje i tada ustvari govorimo o kolapsu.

  • AORTNA STENOZA označava suženje aortnog zalistka, što srcu otežava pumpanje krvi prema drugim organima. Danas je to je najčešći oblik bolesti srčanih zalistaka. To je bolest pretežno starije populacije, a pojavnost bolesti u značajnom je porastu, dijelom i zbog produljenja životnog vijeka. No bolest se može javiti i kod mlađih osoba.
  • TAVI – iako prijevod nije doslovan, ova kratica znači “ugradnja aortne valvule preko katetera”. Riječ je o novoj metodi liječenja aortne stenoze. Danas još uvijek većinu bolesnika s aortnom stenozom liječimo kirurgijom, odnosno kirurškom zamjenom aortnog zalistka, dok se TAVI preporučuje kod bolesnika kod kojih je rizik operacije visok ili se operacija iz nekog razloga ne može učiniti.     

I.V.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo