Znate li kako se ponašati u njihovoj blizini i što učiniti ako dođe do ugriza?
U Hrvatskoj razlikujemo dvije najpoznatije otrovnice, a to su riđovka i poskok. Iako se sa zmijama češće susrećemo u priobalju one i te kako nastanjuju i kontinent.
„Od otrovnica razlikujemo riđovku, poskoka i planinsku riđovku ili planinski žutokrug. Žutokrug živi samo na višim nadmorskim visinama u južnoj Hrvatskoj tako da su susreti s njim iznimno rijetki, dok nešto češće susrećemo riđovku u nižim i vlažnijim područjima. Poskok voli suša i najčešće brdovita područja. Njegovo tipično stanište je suho, ponegdje kamenito i obraslo niskim grmljem i drvećem, a ponegdje i travom“, pojasnio je doc. dr. sc. Zoran Tadić te nudi savjete što učiniti, a što nikako ne ako vas ugrize zmija.
Ugrizla vas je zmija – što učiniti
Opasni su samo ugrizi zmija otrovnica. Poskok je jako otrovan i poneki ugriz, posebice ako se ne liječi, znade završiti i smrću. Otrovi naših zmija uglavnom su hemotoksični – izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od uboda zuba i oticanje. Ono se ubrzano šiti od mjesta ugriza te može zahvatiti čitavu ruku ili nogu. Kasnije dolaze krvni podljevi, nesvjestica, povraćanje, a ponekada i “žmarci” na mjestima udaljenim od ugriza. Ako se ubrzo nakon ugriza javi nesvjestica, ubrzan rad srca, oticanje usnica, područja oko očiju ili čak gušenje ugriženog treba odmah prebaciti liječniku, po mogućnosti u najbližu bolnicu. Zapravo, mnogi se znanstvenici i liječnici slažu da prava opasnost zmijskog otrova leži u njegovoj alergenosti. Alergijska reakcija može čovjeka usmrtiti brže nego sama toksičnost. Statistički, oko 1/3 ugriza otrovnica su takozvani suhi ugrizi, to jest otrovnice ne ubrizgaju otrov. Znat ćete po oteklini. Ako do nje dođe ranu zamotajte u prvi zavoj i pravac doktor.
Od ugriza pojedinih vrsta pauka, kojih ima i kod nas, može doći do grčenja mišića, temperature…
Često se može pročitati da ranu treba zarezati i isisati. Potpuno krivo! Zarezivanjem se samo pogoršava stanje. Alkohol širi krvne žile i samo ubrzavanja širenje otrova. Ne pijte nikakav alkohol nakon zmijskog ugriza, čak ni za hrabrost!
Što se tiče brzine reakcije na ugriz otrovnice, ključna riječ je “brzo”. Čak i ugriz vrlo otrovne zmije, kakvih u Europi nema, može se preživjeti uz adekvatnu liječničku njegu s relativno malo posljedica.
Ako zmija nije otrovnica, poručuju iz HZJZ-a, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno docjepljivanje.
Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima.
Ovi jednostavni koraci pomoći će vam da se riješite mrava iz kuće zauvijek!
Prevencija zmijskog ugriza
Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da vas zmija ugrize:
- Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju.
- Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.
- Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.
- Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.
Foto: Boris Ščitar/Vecernji list/PIXSELL
Ordinacija.hr
