Zdravlje

Zdravlje

Svjetski je dan liječenja boli

Svake godine milijuni u svijetu trpe bol, živeći s terminalnom bolešću. Pristup liječenju boli i simptoma globalni je problem, a pravo na život bez boli temeljno je ljudsko pravo.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan liječenja boli s ciljem naglašavanja boljih metoda suzbijanja i liječenja boli, izrazito velikog javno-zdravstvenog problema.

Prema definiciji Svjetskog
udruženja za bol (IASP) “bol je neugodan emocionalni i osjetni doživljaj
povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva”. Preporuke IASP- a
prihvatilo je veliki broj europskih zemalja koje su 1995. godine osnovale
Europsko udruženje za bol (EFIC), koje vrlo energično potiče razvoj medicine
boli kao nove djelatnosti. S tim ciljem EFIC je 2001. godine pokrenuo globalni
projekt Europa protiv boli (EAP) kojeg je prihvatilo 26 europskih zemalja, a sljedeće godine i Hrvatsko društvo
za bol postaje član ovih velikih svjetskih udruga.

Program projekta je usmjeren u tri osnovna pravca: izučavanje boli, edukaciju
stručnjaka i pacijenata te ostvarenje politike razvoja mreže organiziranih
jedinica za liječenje boli.

Današnji je cilj podići svijest pacijenata i liječnika o tome da
bol može postati dugotrajna bolest koja se može
i mora liječiti
. Novim se znanjima bol može suzbiti kod više od 90 posto
pacijenata, rečeno je na nedavno održanom 2. Međunarodnom kongresu iz liječenja
boli održanom u Osijeku.

Akutna
bol
se javlja iznenada, a obično je oštra i nagla. Ona često upozorava na neku
bolest ili prijetnju tijelu, a mogu ju uzrokovati brojni događaji ili okolnosti
koje uključuju operaciju, prijelom kosti, posjet stomatologu, opekline,
porezotine, trudove, rađanje i sl.

Akutna
bol može biti blaga i trajati svega nekoliko trenutaka ili pak jaka koja traje
tjednima i mjesecima. U većini slučajeva, akutna bol ne traje duže od šest mjeseci
i nestaje nakon liječenja uzroka koji je doveo do simptoma. Ako se na vrijeme
ne tretira, akutna bol može voditi do kroničnog oblika.

Kronična
bol
je veliki zdravstveni, ekonomski i socijalni problem.
Ona je uporna unatoč činjenici da je ozljeda izliječena i ukazuje da još uvijek
postoji aktivnost u živčanom sustavu.

Fizičke
nuspojave
uključuju napete mišiće, ograničenu pokretljivost,
manjak energije i promjene apetita. Emocionalne nuspojave
obuhvaćaju depresiju, ljutnju, nervozu i strah od
ponovnog ozljeđivanja. Takav strah može ometati bolesnikovu sposobnost povratka
normalnom poslu ili slobodnim aktivnostima. Najčešće pritužbe vezane uz
kroničnu bol su:

Kronična bol može nastati zbog povrede, ozlijede ili
infekcije. Međutim, neke osobe muči kronična bol iako nisu doživjele ozljedu
ili očito tjelesno oštećenje. 

Milijuni ljudi pate od neuropatske boli, uključujući i
25.000 stanovnika Hrvatske, a svaki peti Europljanin pati od sindroma kronične
boli, pokazuju najnoviji podaci. Neuropatsku bol uzrokuje oštećenje živaca.
Poznato je više od 50 zdravstvenih tegoba, lijekova i toksina koji
uzrokuju neuropatsku bol, uključujući šećernu bolest, infekciju HIV-om,
celijakiju, traume ili autoimune bolesti (lupus, vaskulitis) i mnoge druge.

Bol je izrazito važan javno-zdravstveni problem koji pogađa
kvalitetu milijuna osoba diljem svijeta. Kako se produljuje očekivana životna
dob, tako se i povećavaju rasprave o boli koja nas okružuje.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo