Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema.
Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života žene. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu 10/100.000 stanovnika godišnje, u RH godišnje oko 3000 osoba završe na operaciji štitnjače, od toga 600 ih oboli od karcinoma štitnjače. Cilj akcije je podići svijest o bolestima štitnjače te kako se nositi i prihvatiti bolest koja utječe na svakodnevni život oboljele osobe.
Uz poštivanje svih epidemioloških mjera 29. siječnja, od 11 do 13 sati oboljeli će na Trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) javno zdravstvenom akcijom ukazati na rano otkrivanje bolesti te važnosti i suradnji liječnika i oboljele osobe u poboljšanju kvalitete života. Tom prigodom oboljeli će dijeliti besplatne letke i brošure a građani će moći simboličnom donacijom za cvijet maćuhicu podržati oboljele.
Kako provesti samopregled štitnjače?
Rano otkrivanje bolesti može pomoći da izbjegnemo neugodne tegobe i opasne komplikacije.
4 jednostavna koraka za samopregled štitnjače
- Stanite pred ogledalo da jasno vidite svoj vrat, obratie pažnju na područje Adamove jabučice i ključne kosti.
- Nagnite glavu unatrag tako da je brada usmjerena prema gore, a da još vidite područje gdje se nalazi štitnjača.
- Popijte malo vode i dok gutate promatrajte spoemnuto područje i pogledajte ima li ičega neuobičajenoga kao što je izbočina ili oteklina.
- Ako ste primijetili bilo što neuobičajeno svakako se obratite svome liječniku, možda to nije ništa ozbiljno, a možda se radi o bolesti štitnjače.
NAUČITE UPRAVLJATI STRESOM KAKO STRES NE BI UPRAVLJAO VAŠIM ZDRAVLJEM
Neizbježan i sveprisutan u našem svakodnevnom životu, stres je ujedno i glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja.
Neučinkoviti načini kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.
Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvetiti sebi i svojim potrebama te slušati poruke koje nam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti, savjetuju s NZJZ Dr. Andrija Štampar.
- Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima.
- Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drukčije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!
U kakvoj su vezi bolesti štitnjače i COVID-19? Liječnik želi da znate odgovore na 7 ključnih pitanja
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
