Sutra, u utorak 15. prosinca, na Trgu bana Jelačića održat će se četvrti, tradicionalni predbožićni koncert s početkom u 20 sati. Tim povodom razgovarali smo s upraviteljicom Zaklade i majkom Ane Rukavine.
Oni koji ne mogu doći na koncert, mogu ga pratiti
na 2. programu Hrvatske televizije u istom terminu. Pozivom na broj 060 9005 možete darovati
Zakladi 6 kuna i 16 lipa, a na
vaše pozive javljat će se poznate osobe, političari, glazbenici, predsjednički
kandidati… „ Ovim koncertom želimo zahvaliti svim darivateljim i onima
koji su na bilo koji način dali podršku Zakladi. Svaku ćemo uplatu uložiti u obradu
što više uzoraka. Raduje me što u Hrvatskoj ima puno dobrih ljudi koji su
spremni pomoći“, rekla je Marija Rukavina.
Na koncertu će nastupiti: Marija i Ivana Husar, Antonija
Šola, Jacques Houdek, Bojan Jambrošić, Davorin Bogović, Kaliopi, Žanamari,
Jelena Radan, Meritas, Franka Batelić, Ivana Kindl, Luka Nižetić, Connect,
Bojana Gregorić Vejzović, Ana Vilenica, Sandra Bagarić, Martina Tomčić, Goran
Navojec…
Na koje se još načine može pomoći Zakladi?
U mnogim gradovima lijepe naše organizirana su događanja na
kojima su prikupljena sredstva i uplaćena na račun Zaklade. Najviše donacija
dobivamo putem žiro-računa. Uplaćuju i poznati i nepoznati, razne udruge, radne
organizacije, umirovljenici. Učenici raznih škola su uzimali materijale,
prodavali ih i uplaćivali novac. Pomoć Zakladi se može putem našega računa na
broj 234009-1110261855, ili osobno donijeti novce, što neki i čine. Ove godine skupljeno
je dva milijuna sredstava donacija. Ima ljudi koji svaki mjesec uplaćuju novce
trajnim nalogom. Svi ovdje radimo volonterski, i upravni i izvršni odbor, samo
je jedan zaposlenik Zaklade. Ja radim jer sam to obećala svome djetetu i zbog
svih oboljelih. Spasiti i jedan život je puno, a naš je cilj spasiti ih što
više. Oboljeli se rijetko podudaraju s članovima svoje obitelji, tek u 30 posto
slučajeva. Potom slijedi pretraživanje u nacionalnom Registru u kojem od 10
pretraživanja bude čak pet podudarnih darivatelja. Na svjetskoj razini je to puno manje, od
10 jedan ili niti jedan. U Hrvatskoj su ljudi podudarni, genski povezani i važno
je da nas ima što više u Registru.
Upravo tu se prepoznaje vrijednost ove Zaklade…
Da, Zaklada je pokrenuta od Aninog pisma. Nakon smrti, svi novci
koji su ostali na njenom računu, uloženi su u Zakladu. Tim smo novcima opremili
Registar na Rebru gdje su do tada ručno obrađivali, a DNA tipizaciju nisu ni
radili jer nisu imali potrebnu aparaturu. Uredili smo Registar, prostor i
otvorili javnu Banku krvi iz pupkovine koja nosi Anino ime.
To je Banka u kojoj se majke odriču svojih matičnih stanica
iz pupkovine, što se smatra biološkim otpadom koji se do sada bacao, a baca se
i dalje kada netko ne želi darovati. Javna banka je skupa, u bližoj okolicu je
nema, nema je čak ni susjedna Slovenija. Propisi su jasni; da bi neka zemlje
mogla imati privatnu banku, mora prvo imati javnu. Zaklada je otvorila javnu za
opće dobro i svima treba biti cilj njen kontinuiran razvoj. Privatna Banka ne
košta puno, uzorci se ne moraju obrađivati jer se to radi za svoje dijete, a u
javnoj, tipizacija mora biti učinjena radi podudarnosti s nekim tko nije član
obitelji.
Kada je Ana oboljela, saznali smo kako joj sestra ne može
biti darivatelj.U Registru je tada bilo samo 156 uzoraka i niti jedan joj nije
bio podudaran. Darivanje koštane srži nije bilo dobro organizirano. To je Anu
ponukalo da uputi pismo… Znala je kako njoj sredstva nisu potrebna ali je
željela te novce do posljednje lipe upotrijebiti za razvoj Registra i Banke
krvi iz pupkovine. Sada ima 20 000 uzoraka u Registru, što zahtijeva puno novaca
za obradu. Svjetski standardi idu naprijed i traže to od drugih. Mi stižemo te
standarde i vjerujem kako ćemo do kraja godine imati obrađenih 90 posto po
njihovim zahtjevima. Zaokružujemo Aninu želju; opremljena i otvorena Banka, otvoren
i opremljan Registar, imamo 33 000
uzoraka na godišnje. Pohvale za naš rad primili smo i iz Amerike. Banka i
matične stanice su budućnost, znanost ide naprijed. Anina želja da pomogne
drugima se ispunila, koliko sam sretna zbog divnih ljudi, žalosna sam zbog
nekih zdravstvenih radnika koji naš rad nisu prepoznali.
Ima li Zaklada podršku zdravstvene struke?
Malo je solidarnosti zdravstvenih radnika, čast iznimkama.
Jedinog kojeg ću posebno izdvojiti je docent Mirando Mrsić koji je dao sebe za
Zakladu, što je i obečao Ani. Jedini doktor koji je nebrojeno puta išao svojim
autom, vozio, a nije tražio ništa za uzvrat. Docent Mrsić je i medicinski
direktor Zaklade i njemu se obraćamo kada zovu oboljeli pacijenti za koje nema
nade i spasa.
Je li u našoj zemlji razvijena svijest o darivanju krvi za
ovu svrhu?
Mladih darivatelja je prije bilo puno manje, ali sada je sve
više dobre mladeži, prosjek je 30 godina. Organizirali su koncerte, razne događaje
i na puno drugih načina sudjelovali u napredovanju Zaklade. Uz potporu i
odobrenje bivšeg ministra Primorca održano je predavanje za sve 4. razrede
srednjih škola. Mnogi su listić bacili, ali mnogi se uključuju, jedva čekaju
punoljetnost kako bi se mogli postati darivatelji krvi. Jako je važno obraćati
se mladosti, edukacija je važna, a to bi trebali raditi i zdravstveni radnici.
Obišli smo i fakultete, policijske uprave, a policajci su kompletno pristupili kao
darivatelj Zakladi. Policija, vojska, časne sestre, mladi, svi se uključuju.
Tko sve može postati dobrovoljni darivatelj? Trebaju li se
obaviti kakve pretrage prije?
Dobrovoljni darivatelj krvi može postati svaka zdrava osoba
u dobi od 18-25 godina. Potrebno je otići na Rebro, u Zavod za tipizaciju tkiva
i ne treba biti na tašte. Nakon što ispunite upitnik, uzme se krv za jednu
epruvetu i time postajete potencijalni
darivatelji. Morate biti zdravi u smislu da nemate malignu bolest, teže
oboljenje, ali pretrage se ne moraju proći. Pravi darivatelj se postaje kada se
ta krv obradi i pronađe srodan primatelj. Postanete li darivatelj, vrši se
kompletan pregled radi vaše sigurnosti. Također, kada se pokaže podudarnost, vi
i tada imate pravo odabira želite li nastaviti postupak ili ne. Dogodi se i
odustajanje, što je bio slučaj kod maestra Šuteja – našao se darivatelj u našem
Registru, ali je odustao. Drugi transplantant je došao iz Amerike, ali nije uspjelo,
što nas je jako rastužilo. Važno je naglasiti i kako čovjek ima matičnih
stanica za tri života, za 250 godina, one se najbrže obnavljaju u organizmu.
Što se promijenilo početkom djelovanja Zaklade?
Promijenilo se ono što je jako važno u tim trenucima – proces
čekanja podudarne koštane srži sada je kraći. Taj postupak
pretraživanja je prije dugo trajao, smijem to reći jer sam, na žalost, bila
upućena u to, ali mislim kako se stvari mijenjaju na bolje. Sada je puno brže samo
pretraživanje našega ili svjetskoga Registra, a u toj bolesti vrijeme je
dragocjeno. Za predsjednika Registra postavljen je docent Mrsić, koji ima
i tajnicu Registra, a sam postupak je ubrzan kako bi se se prije pronašlo (ili
ne pronašlo) darivatelja ali se zna na čemu smo. Kod tih bolesti je bitno
vrijeme, postupak treba biti brži – osjetili smo to na svojoj koži. Nisam
zdravstveni radnik, ali naučila sam jer sam se suočila s tim.
Koji su daljnji planovi Zaklade?
Cilj nam je istipizirati sve do kraja i povezati velike
zdravstvene centre u cijeloj Hrvatskoj. Želimo omogućiti da se krv iz Splita
ili iz nekog drugog grada proslijedi u Zagreb, što se sada ne čini. Imamo problem s transportom
darovane krvi. Ukoliko ona ne dođe na odredište u vremenu od 24 sata, propada. Sve
se može organizirati, samo je potrebno više samoinicijative i truda zdravstvenih
ustanova. Zovu nas iz cijele Hrvatske, žele darovati, a mi ne možemo tražiti od
njih da sami dođu u Zagreb.
Često nas zovu oboljeli i traže od nas novčanu potporu. Zaklada
nije osnovana kako bi financijski pomagala oboljelima. Osnovani smo kako bi
kupovali materijale za Rebru, brinuli se da Registar živi i svakim danom napreduje sve više. Za prikupljanje novaca
trebaju se pobrinuti udruge namijenjene toj svrsi. Zaklada Ana Rukavina u
statutu je registrirana samo za povećanje nacionalnog Registra, tipizaciju
uzoraka, otvaranje i pomoć za rad javne Banke krvi iz pupkovine. Sve oboljele
usmjeravamo u određenu udrugu, pobrinemo se za njih.
Ivana Grbavac
