Ako se nadate kako će nas virus svinjske gripe nekim čudom ove zime zaobići – imamo lošu vijest! Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” ističe kako će virus svinjske gripe biti dominantan za dva mjeseca.
prof. dr. sc. Ilija Kuzman
No, prije dolaska H1N1 virusa, morat ćemo se nositi s virusom “obične” gripe koja se, prema riječima prof. Kuzmana ne očekuje prije nove godine. Statistike pokazuju kako od gripe svake godine oboli barem desetina pučanstva i trećina djece. Tako u Hrvatskoj godišnje imamo 100.000 registriranih bolesnika.
Virus gripe stalno mutira
“Gripa je aktualna svake godine zato što čovječanstvo nije pobijedilo virus influence. On je uvijek ispred nas jer stalno mutira. Nepredvidiv je i neukrotiv”, pojašnjava prof. Ilija Kuzman.
Virus gripe se lako prenosi s čovjeka na čovjeka i to kihanjem,
kašljanjem, kihanjem pa čak i smijanjem. Upravo je zbog lakog načina
prijenosa gripa prozvana bolest velikih brojeva. Naš sugovornik ističe kako 70 posto oboljelih ne treba liječničku pomoć, 20
posto se mora javiti doktoru zbog komlipkacija. Gripa je za 5 posto pacijenata nažalost smrtonosna.
Cijepljenje – najbolja preventiva
“Jedina prava zaštita tj. prevencija je cijepljenje, ali i osobna higijena. Međutim, treba imati na umu kako učinkovitost cjepiva nije idealna – ona se kreće od 70 do 90 posto. Kako bi cjepivo “proradilo”, potrebno je cijepiti se 14 do 28 dana prije dolaska virusa”, savjetuje prof. Kuzman.
Naš sugovornik cijepljenje preporučuje i trudnicama jer buduća majka na taj način štiti vlastito zdravlje, ali i zdravlje djeteta.
Simptomi nagovještavaju jačinu bolesti
Primarni opći simptomi gripe su glavobolja, opća slabost, temperatura. Tek se nakon par dana javljaju respiratorni problemi – kašalj, grlobolja, hunjavica, povraćanje, proljev.
Komplikacije su moguće
Gripa je teža od ostalih prehlada jer ju prate brojne i različite komplikacije. Komplikacije dišnog sustava obuhvaćaju laringitis, upalu pluća, sinusitis i upalu uha, dok se među komplikacije izvan dišnog sustava ubrajaju: infarkt miokarda, miozitis, meningocefalitis i trombolembolije.
Komplikacijama su sklonije rizične skupine – stariji od 65 godina, djeca mlađa od dvije godine, bolesnici s kroničnim bolestima (astma, KOPB, dijabetičari, bolesti jetre, zloćudne bolesti), imunokompromitirani bolesnici (HIV pozitivne osobe, transplantirani), trudnice, štićenici ustanova za kronične bolesnike i osobe s invaliditetom.
Osobe iz rizične skupine bi se svakako trebale javiti liječniku, a pogotovo ako
se javi ubrzano disanje i kratkoća daha, bol ili pritisak u prsima,
smetenost, uporno povraćanje ili proljev.
Kako se ponašati ako bolest ipak nastupi?
Obavezno je mirovanje. Treba svakako ostati kod kuće kako bi se spriječilo širenje virusa među zaposlenicima. Potrebna je hidracija odnosno ispijanje povećane količine tekućine te uzimanje preparata za snižavanje temperature i ublažavanje bolova.
K. R.
