Kako spriječiti osteoporozu? Što učiniti kada oklijevamo posjetiti liječnika zbog nezgode sa skijanja? Koje sve ozbiljne bolesti riskiramo ne vodeći računa o prekomjernoj težini. Razgovarali smo s vodećim domaćim ortopedom – prof. dr. sc. Rankom Bilićem iz Poliklinike Bilić Vision o najčešćim tegobama lokomotornog sustava.
Osim što je širokopoznata kao poliklinika za oftalmologiju, Bilić Vision je također i poliklinika za ortopediju. Ulaganjem u specijalizacije i pridruživanjem novih liječnika, proširen je
opseg usluga ove poliklinike s dugogodišnjim iskustvom, koja uživa povjerenje svojih pacijenata. Ovom smo prilikom razgovarali s prof. dr. sc. Rankom Bilićem, vodećim domaćim specijalistom ortopedije, o aktualnim tegobama suvremenog življenja koje muče sve više i više osoba.
Mnogi su se vratili sa skijanja, za koje nisu bili dobro pripremljeni. Dogodile su im se nezgode te su se vratili s bolovima u koljenu ili leđima, a ne žele se obratiti liječniku. Što im preporučujete?
prof. dr. sc. Ranko Bilić, Bilić Vision
Ako bolovi brzo prođu, ne treba se javljati liječniku, ali ako oni traju tjedan, dva ili više, svakako se treba javiti liječniku. Po mom iskustvu, problemi se javljaju kada se doživi pad i pojave se različiti simptomi koji traju, a bolesnik se ne javlja liječniku zbog različitih razloga. Poznato je da pacijenti puno prije reagiraju na bolest ili ozljedu u području nogu, nego u području ruku. Zbog toga se, prema mome iskustvu, često događa da se liječenje povreda u području šake i ruke ne provodi pravodobno, što često rezultira nepotpunim izlječenjem i trajnim posljedicama. Upravo takve situacije doživljavam svakodnevno u svojoj ambulanti i operacijskoj sali. Stoga, ne ignorirajte svoje, naizgled, lagane nezgode i ozljede čije vas posljedice smetaju duže od tjedan ili dva, već se javite specijalistu za ozlijeđeni dio tijela.
Osteoporoza je jedna od najčešćih boljki ljudskog kostura, no u pravilu briga o kosturu započinje prekasno – u odrasloj dobi. Kako možemo utjecati na razvijanje osteoporoze i spriječiti ju?
Osteoporoza je metabolička bolest u kojoj dolazi do progresivnog gubitka koštane mase. Čest je uzrok prijeloma kostiju, a posebno su ugrožene žene nakon menopauze. Muškarci mnogo rjeđe obolijevaju, a najčešći razlog je alkoholizam i gubitak muškog spolnog hormona. U pacijenata zahvaćenih osteoporozom najčešće pucaju trupovi kralježaka, kosti podlaktice, od kojih daleko najčešće donji okrajak palčane kosti (radijus) te vrat bedrene kosti. Koštana masa posebno brzo gubi se u pacijenata sa smanjenim lučenjem spolnih hormona, niskih osoba (smanjeno lučenje hormona rasta), pušača, mršavih osoba, alkoholičara, onih s lošim prehrambenim navikama (premalo kalcija, magnezija itd., previše bjelančevina, gaziranih pića) itd.
Za sprječavanje razvoja osteoporoze potrebna je cijeloživotna navika kretanja i bavljenja sportom i to od mladosti, jer količina koštane mase formira se u mladosti, ustaljuje se oko tridesete, a nakon četrdesete se postupno gubi. Prehrana igra također važnu ulogu u prevenciji osteoporoze, o čemu postoje brojne upute i članci. Posebno je težak problem liječenja prijeloma u pacijenata s osteoporozom, a posebno ako se radi o tipu prijeloma koji se mora liječiti operacijski, što i je najčešći slučaj kod takvih pacijenata.
Sa svrhom uspješnijeg liječenja prijeloma u pacijenata s osteoporozom, razvijene su specijalne operacijske tehnike koje poboljšavaju inače skromne rezultate liječenja. Osteoporoza je bolest koja ne boli i često niti ne znamo za njeno postojanje. Stoga, svi ugroženi trebali bi obaviti koštanu denzitometriju nakon pedesete godine života, jer uzimanje lijekova protiv osteoporoze te bolje životne navike u smislu kretanja i prehrane mogu značajno smanjiti rizik prijeloma kod te bolesti.
Prema pokazateljima, svaki je četvrti Hrvat pretežak ili pretio. Na koji način prekomjerna težina utječe na zdravlje našeg sustava za pokretanje – kosti, zglobovi, mišići, ligamenti itd. Koje su Vaše preporuke za redovito kretanje?
Nažalost, u Hrvatskoj mali broj ljudi ima znanje i naviku zdravog života općenito. Osim spomenute pretilosti, veliki broj ljudi u Hrvatskoj zna jako malo o koristima zdravoga življenja. Prvih nekoliko desetaka godina života – naša mladost, a u prvom redu mislim na naše hormone i metabolizam – omogućuju nam solidan radni, životni i sportski kapacitet, a time i solidnu kvalitetu života i to bez obzira imamo li zdrave životne navike i krećemo li se dovoljno ili ne. Već nakon tridesetih godina života naše žlijezde s unutarnjim lučenjem i naš metabolizam ne funkcioniraju tako dobro kao ranije, nego sporije i lošije, te vrlo brzo osjećamo promjene u smislu pogoršanja svih naših sposobnosti, a time i ukupne kvalitete života. Zbog usporavanja metabolizma, nedovoljnog kretanja itd., nakupljaju se prekomjerni kilogrami, a istovremeno mišićna masa opada. Inače, poznato je da nakon tridesete godine života normalno počinje opadanje mišićne mase i to tempom od oko jedan posto godišnje.
Gubitak mišićne mase uzrokuje manju snagu, brži umor, manju izdržljivost, što posljedično dovodi do manje kretanja i orijentaciju na sjedeći način života. Kako bi se izbjegao takav proces, djeci treba usaditi naviku kretanja i bavljenja sportom, naviku šetanja, zdrave prehrane i brige za svoje tijelo, jer ono je jedino mjesto u kojemu moramo provesti cijeli život. Naglašavam da nikada nije kasno početi s kretanjem i zdravim životnim navikama.
Visoke pete gotovo su nezamislive kao dio obuće suvremene žene, no one su najčešći uzročnik bolova u zglobovima, a jedna od opasnijih posljedica je i pojavljivanje artritisa i plantarnog fascitisa. Kako se ova tegoba liječi i kako si možemo pomoći?
Stopalo je razvojem ljudske vrste postiglo određeni oblik i građu i ono je prilagođeno pravilnom rasporedu naprezanja na stražnji i prednji dio. Nošenjem visokih peta (preko četiri i pet centimetara) dolazi do značajnog preopterećenja prednjeg dijela stopala, postavljanja zglobova stopala u neprirodan položaj i prekomjernog istezanja mekotkivnih struktura stopala, a posebno plantarne fascije koja svojom napetošću podržava uzdužni luk stopala.
U prednjem dijelu stopala postoji i poprečni luk stopala koji se također spušta uslijed nošenja visokih peta. Ostali razlozi spuštanja svodova stopala, a time i pretjeranog izvlačenja plantarne fascije, što nazivamo plantarnim fascitisom, pretjerana je tjelesna težina, određene konstitucijske značajke itd.
Kako kod svake bolesti, pa tako i kod statičkih tegoba stopala, puno bolje i učinkovitije je sprječavanje nego liječenje. Tegobe se mogu spriječiti razumnim odabirom obuće, kratkotrajnim nošenjem obuće s višom petom, izbjegavanjem pretjerane tjelesne težine itd. Također, treba biti umjeren s visinom pete, jer što je ona viša, to je i škodljivija. Ako već dođe do razvoja statičkih tegoba stopala, najbolje je zatražiti pomoć liječnika, stručnjaka za to područje, koji poznaje suvremene neoperacijske i operacijske metode liječenja statičnih tegoba stopala.
Koji stručnjaci ortopedskog tima Poliklinike Bilić Vision stoje na raspolaganju za dijagnostiku i liječenje svih spomenutih tegoba?
U Poliklinici Bilić Vision rade tri specijalista ortopeda, a područjima kojima se uže bavimo, unutar opće ortopedije, pokrivamo sve aspekte ortopedske struke. Prim. dr. sc. Mladen Madjarević uže se bavi podologijom (dijagnostika i liječenje stopala), doc. dr. sc. Šime Šakić uže se bavi pedijatrijskom ortopedijom (dječja ortopedija), a ja se bavim multidisciplinarnom granom ortopedije koja se naziva kirurgija šake i ruke.
Koje su to najčešće bolesti i ozljede koje liječite u pacijenata s bolesnom i ozlijeđenom šakom i rukom?
Najčešće bolesti i ozljede zbog kojih mi se pacijenti javljaju su:
- Prijelomi, kao i loše srasli prijelomi, najčešće radijusa ili palčane kosti, kostiju u području lakta, te kostiju članaka prstiju (falange) i kostiju doručja (metakarpalne kosti). Takve prijelome i prijelome koji su zacijelili u lošem položaju operacijski liječim posebnom operativnom tehnikom i prijeoperacijskom simulacijom uz pomoć računala, što je značajno poboljšalo krajnje rezultate liječenja.
- Pseudartroza ili lažni zglob (prijelomi koji nisu srasli četiri mjeseca od prijeloma), najčešće čunaste ili skafoidne kosti. Za liječenje nesrasle skafoidne kosti razvio sam posebnu operacijsku tehniku, zahvaljujući kojoj imam znatno veći postotak poslijeoperacijskog cijeljenja od ostalih kirurga u svijetu.
- Sindrom karpalnog tunela u području ručnoga zgloba je sindrom u kojem je živac medianus pritisnut u tunelu kroz koji ulazi u šaku. Često se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, zbog čega nepotrebno zaostaju trajne posljedice. Vrlo često moram kod pacijenata koji su operirani u drugim ustanovama popravljati stanje drugom operacijom, jer živac najčešće nije potpuno oslobođen pritiska ili je zaostao veći i bolan kožni i/ili potkožni ožiljak u području dlana, kojim hvatamo i stišćemo predmete.
- Oslobađanje živca ulnarisa od pritiska u području lakta unutar kubitalnog tunela. Najčešće nije dovoljno izvršiti samo oslobađanje priraslica u samom tunelu, jer će pri savijanu lakta ponovo dolaziti do istezanja živca i pritiska na njega. Stoga, u pravilu koristim premještanje živaca s prednje strane tunela kroz koji inače normalno prolazi, kako pri savijanju lakta živac više ne bi bio pritisnut i istegnut, što uzrokuje smanjenje ili gubitak normalne opskrbe krvlju.
- Dupuytrenova kontraktura (skvrčen jedan ili više prstiju prema dlanu). Imam puno pacijenata koji su već operirani ranije u nekoj drugoj ustanovi i koje sam morao ponovno operirati, jer liječenje nije rezultiralo ispravljanjem savijenog prsta ili prstiju, a nerijetko se tijekom operacije oštećuju i mali živci prsta (digitalni) koji osjetom opskrbljuju prste.
- Niz bolesti koje se ne prepoznaju ili se postavlja kriva dijagnoza – kompresijski sindrom duboke motorne grane radijalnog živca u podlaktici, kompleksni regionalni bolni sindrom (Sudeckova distrofija), Kienbockova bolest (aseptička nekroza polumjesečaste kosti ručja ili lunatuma), škljocavi prst – stenozirajući tendovaginitis), teniski lakat – vanjski (lateralni) ili unutarnji (medijalni) epikondilitis itd.
Uz dobro planiranje i realizaciju liječenja u Poliklinici Bilić Vision svim nabrojenim pacijentima može se pomoći i nakon neadekvatnog primarnog liječenja, ali naglašavam da se bolji rezultati i u daleko kraćem vremenu postižu ako se pacijent javi na vrijeme liječniku koji je školovan za kirurgiju ruke.
Karmen Pužar
