Često se događa da ljudi trpe bol jer “vjerojatno to nije ništa strašno” i “proći će samo od sebe”. Bol upozorava da se u organizmu nešto događa upravo sada i zbog toga se nikada ne smije ignorirati, osobito ako je iznenadna, jaka i naizgled “ničim izazvana”.
Prirodni alarm
Sijevajuća bol u glavi može biti znak moždanog udara, dok na srčani udar može upozoravati bol u prsima, ali i u lijevoj ruci, ramenima i čeljusti.
Snažna bol u trbuhu može ukazivati na upalu slijepog crijeva te upalu žuči ili gušterače. Bol u leđima može se pojaviti zbog bubrežnih kamenaca, a bolovi u zglobovima mogu biti simptomi reumatoidnog artritisa…
Ukratko, i naizgled obična bol može biti alarm da je “pet do dvanaest”.
Nemojte dopustiti da se bol proširi i ojača, nego potražite liječnički savjet kako bi se što prije odredio uzrok, a time i pravilno liječenje boli.
Prema duljini trajanja bol može biti akutna (kratkotrajna) i kronična (dugotrajna). Akutna bol obično nastaje iznenada, najčešće traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a izlječenjem njezina uzroka nestaje i bol. To su, na primjer, glavobolja, zubobolja, bol zbog upala i ozljeda…
Ako se akutna bol ne liječi, organizam postaje sve osjetljiviji na sljedeće bolne podražaje, bol se može proširiti, a može opstati čak i kada više nema početnog uzroka bolnog podražaja. Neliječena akutna bol s vremenom može prijeći u kroničnu bol, čije je liječenje teže i dugotrajnije od liječenja akutne boli.
Bol je složen osjet koji nastaje ne samo zbog oštećenja u tijelu nego i psihičke reakcije na to oštećenje.
Liječenje boli definirano je kao temeljno ljudsko pravo jer bol ozbiljno narušava kvalitetu života. Osim toga, može utjecati na pokretljivost i produktivnost te može uzrokovati psihičke i socijalne smetnje.
Prema podacima iz različitih studija i svakodnevne medicinske prakse, više od 95 posto boli može se ukloniti ako se pravilno i na vrijeme liječi.
Bol se može liječiti farmakološki (uzimanjem lijekova) ili nefarmakološki (npr. fizikalnom terapijom, masažom, tjelovježbom, kirurškim zahvatom).
Lijekovi protiv boli
Najrašireniji način liječenja boli je uzimanje lijekova protiv boli – analgetika, od kojih su neki u ograničenim jačinama i pakiranjima dostupni u ljekarnama bez liječničkog recepta. Iako su dostupni bez liječničkog recepta, uvijek ih treba uzimati oprezno jer nekontrolirano samoliječenje može dovesti do neželjenih nuspojava poput oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i do oštećenja jetre.
Najčešće se koriste oralni neopijatni (nenarkotički) analgetici koji ne izazivaju ovisnost. U neopijatne analgetike ubrajaju se paracetamol, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici (NSAR). Svakako se prije uzimanja savjetujte s liječnikom i ljekarnikom koji će vam preporučiti najprikladniji lijek ovisno o vrsti i jačini boli, trajanju simptoma, općem stanju organizma, životnoj dobi i drugim lijekovima koje eventualno uzimate.
Paracetamol je učinkovit u otklanjanju bolova blagog do umjerenog intenziteta, kao što su glavobolja, zubobolja, menstrualni bolovi, bolovi u leđima, bolovi u zglobovima, istegnuće mišića, neuralgija i reumatski bolovi. Osim toga, paracetamol je učinkovit i pri snižavanju povišene tjelesne temperature te time, zbog oba svojstva, u ublažavanju simptoma prehlade i gripe. Stoga ga je preporučljivo uzeti već kod prvih simptoma boli i temperature kako se bol ne bi pojačavala, a prije upotrebe uvijek se možete posavjetovati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
I.V.
Foto: Shutterstock
