Iznenadna srčana smrt je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće događa već nakon nekoliko minuta. U riziku od iznenadne srčane smrti su gotovo sve osobe sa srčanim bolestima, ali najvažnije su: koronarna bolest srca, kardiomiopatije i zatajenje srca.
Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija, odnosno akutni infarkt miokarda, bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem.
Nagli ulazak u more može biti fatalan
Do iznenadnih smrti na plaži dolazi, prije svega, zbog nepažnje samoga pacijenta, objašnjava dr. med. Dražen Šebetić i dodaje:
Ponekad je to uvjetovano time da pacijent uopće ne zna da ima neku od srčanih bolesti. Znači, ako se radi o hladnoj vodi, nagli ulazak u hladnu vodu kod pacijenta koji već ima koronarnu bolest, a da ne zna da je ima, može dovesti do nagloga grča krvnih žila u cijelom tijelu, pa tako i koronarnih arterija i do nastupa srčanog udara što može prouzrokovati naglu smrt u vodi.
Kod onih pacijenata koji znaju da imaju srčanu bolest također nagli ulazak u hladnu vodu može dovesti do sličnih posljedica. Može dovesti i do nagloga popuštanja srca i sličnih teških srčanih komplikacija.
Ovo je najčešće pogreška koju osobe s visokim tlakom rade na godišnjem odmoru!
Prvi simptomi – kada trebamo posumnjati na srčani udar?
Osnovni prvi simptom srčanog udara je snažna i jaka bol iza prsne kosti. Ta bol može varirati u intenzitetu i načinu nastanka. Ona u pravilu ne prestaje, traje kontinuirano, može se širiti u lijevu ruku, u leđa, u čeljust… A neke oblike srčanog udara, uz bol, prate i mučnina i povraćanje.
Prvi i osnovni simptom srčanog udara je snažna bol! Naučite je prepoznati
M. R. S.
Foto: Miranda Čikotić/PIXSELL
