Iako je sijeda kosa prirodan dio starenja, njezina preuranjena pojava može biti više od estetskog problema. Ona može signalizirati sve, od kroničnog stresa i prehrambenih nedostataka do ozbiljnijih zdravstvenih stanja koja ne biste smjeli ignorirati.
Pojava sijede kose, medicinski poznata kao kanicijes, prirodan je biološki proces koji se događa kada folikule dlake prestanu proizvoditi melanin, pigment zaslužan za boju naše kose i kože. Svaka vlas prolazi kroz višegodišnji ciklus rasta, mirovanja i ispadanja, a proizvodnja melanina obnavlja se na početku svakog ciklusa. Međutim, nakon određenog broja ciklusa, zalihe stanica koje proizvode pigment se iscrpe.
Glavni prediktor preranog sijedenja je genetika; ako su vaši roditelji rano osijedili, velika je vjerojatnost da ćete i vi. No, odmah uz genetiku, kao jedan od najjačih okidača stoji kronični stres. Znanstvena istraživanja potvrdila su da stres nije samo mit koji se veže uz sijedu kosu, već stvarni biološki akcelerator. Tijekom stresnih razdoblja, tijelo otpušta hormon norepinefrin koji uzrokuje da matične stanice melanocita, zadužene za stvaranje pigmenta, prebrzo sazriju i trajno napuste folikul dlake. Jednom kada se taj rezervoar matičnih stanica isprazni, folikul gubi sposobnost proizvodnje boje, što sijedenje uzrokovano stresom čini uglavnom nepovratnim procesom.
Uravnotežena prehrana bogata tamnim lisnatim povrćem, mesom, jajima, orašastim plodovima, mahunarkama i obogaćenim žitaricama temelj je očuvanja prirodne boje kose.
Osim stresa, jedan od čestih i, srećom, popravljivih uzroka je nedostatak ključnih nutrijenata. Manjak vitamina B12 jedan je od najčešćih krivaca za preuranjenu pojavu sijedih, a istraživanja ga često povezuju i s nedostatkom folne kiseline (vitamina B9) i biotina. Minerali su također presudni; bakar je izravno uključen u sintezu melanina, dok manjak željeza, feritina i cinka može ozbiljno narušiti zdravlje folikula i ubrzati gubitak pigmenta. Uravnotežena prehrana bogata tamnim lisnatim povrćem, mesom, jajima, orašastim plodovima, mahunarkama i obogaćenim žitaricama temelj je očuvanja prirodne boje kose.
Način života i okolišni čimbenici također igraju značajnu ulogu. Pušenje, primjerice, sužava krvne žile, čime se smanjuje dotok krvi i kisika u folikule dlake, dok toksini iz duhanskog dima mogu izravno oštetiti stanice koje proizvode melanin. Slično tome, oksidativni stres, koji nastaje zbog prekomjernog izlaganja UV zrakama, zagađenju iz zraka i nezdravoj prehrani, stvara višak slobodnih radikala u tijelu. Ti nestabilni molekuli oštećuju melanocite, ubrzavaju njihovo starenje i time potiču brži gubitak boje kose.
Kada sijeda kosa ukazuje na bolest?
Ponekad preuranjeno sijedenje nije samo posljedica stila života, već može biti i biološki marker koji ukazuje na dublje zdravstvene probleme. Poremećaji štitnjače, poput hipotireoze ili hipertireoze, mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu i time utjecati na proizvodnju melanina. Sijeda kosa također se povezuje s nekim autoimunim stanjima, kao što su alopecija areata, koja uzrokuje ispadanje kose u pramenovima, i vitiligo, kod kojeg tijelo napada vlastite stanice za proizvodnju pigmenta. Neke studije čak sugeriraju vezu između ranog sijedenja i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti te smanjene gustoće kostiju, što ga čini potencijalnim pokazateljem ubrzanog staničnog starenja.
Može li se proces preokrenuti i što učiniti?
Pitanje je li moguće vratiti prirodnu boju kosi ovisi isključivo o uzroku. Ako je sijedenje genetski uvjetovano ili je došlo do trajnog gubitka matičnih stanica, proces je nažalost nepovratan. Ipak, ako je okidač bio problem koji se može riješiti, poput nedostatka vitamina B12 ili dugotrajnog emocionalnog stresa, postoje zabilježeni slučajevi u kojima se kosi vratila boja nakon što je temeljni problem saniran. Važno je naglasiti da čupanje sijedih vlasi nije rješenje; to može oštetiti folikul i dovesti do stanjivanja kose, a nova vlas koja izraste bit će ponovno sijeda.
( Ordinacija.hr )
