Rak debelog crijeva uglavnom se razvija iz polipa koji rastu sporo. Treba istaknuti važnost prevencije, jer ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje šansu za preživljavanje i do 85 posto
Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti, razvija se sporo, a 75 posto dijagnoza povezuje se uz životni stil i vanjske čimbenike. Bolest pogađa oba spola iako podaci govore da se nešto češće javlja kod muškaraca.
U Hrvatskoj svakodnevno od ovog karcinoma umire šest ljudi, a dijagnosticira se između devet i 10 novih slučajeva, što nas dovodi na visoko deveto mjesto po učestalosti i drugo mjesto po smrtnosti od raka debelog crijeva, kao posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.
Revolucija u liječenju raka rektuma – smanjuje rizik od recidiva i operacije
Rak debelog crijeva u 80 posto slučajeva razvija se iz polipa koji rastu sporo, a počnu se učestalo javljati nakon 50. godine. Treba istaknuti važnost prevencije, jer ako se otkrije na vrijeme, pacijentima daje šansu za preživljavanje i do 85 posto.
Čimbenici rizika
Postoje razni čimbenici koji mogu povećati šansu za razvoj raka debelog crijeva, a uključuju dob, nasljedni faktor, sjedilački način života, razne upalne bolesti, dijabetes, pretilost, alkohol, pušenje… Stoga, prije svega važno je obratiti pozornost na životne navike jer u čak 75 posto slučajeva dijagnoza raka debelog crijeva povezuje se uz životni stil i vanjske čimbenike.
Iako ne postoje specifični simptomi, valja obratiti pozornost na nadutost, gubitak tjelesne težine, pojavu krvi u stolici, anemiju, bolove u trbuhu, proljev ili zatvor te nepravilnost u pražnjenju stolice.
Važnost prevencije
Kao i kod drugih bolesti, važno je naglasiti kako je ključno odlaziti na redovite preglede. Testovi za otkrivanje tragova krvi u stolici, preglede kojima se analiziraju promjene sluznice debelog crijeva te kolonoskopija koja je, prema brojnim istraživanjima, dokazana kao uspješna preventivna metoda.
Postoji i pretraga koja se zove kompjutorizirana tomografska kolonografija (MSCT kolonografija) ili virtualna kolonoskopija, izvodi se na MSCT uređaju i neinvazivna je alternativa klasičnoj kolonoskopiji. Procedura je brža, lakša, ugodnija za pacijenta, a točnost u detekciji polipa je istovjetna klasičnoj kolonoskopiji. Za mnoge pacijente, ona predstavlja metodu izbora u detekciji mnogih bolesti debelog crijeva, uključujući polipe, divertikule i karcinome.
Vodeća svjetska medicinska udruženja preporučuju prvu kolonografiju, kao “screening” metodu za karcinom debelog crijeva, kod starijih od 50 godina, a ako imaju krvnog srodnika oboljelog od karcinoma, onda i nakon 40. godine. U slučaju urednog nalaza, MSCT kolonografiju se preporučuje ponoviti svakih pet godina. Osim kao “screening” metoda, MSCT kolonografija je indicirana u pacijenata kod kojih iz nekog razloga nije moguće učiniti klasičnu kolonoskopiju ili je kolonoskopija učinjena nepotpuno zbog anatomskih varijanti.
N. M.
