Nova studija tvrdi da dugotrajno sjedenje povećava rizik od rane smrti više od mnogih drugih bolesti.
U novoj studiji, koja je promatrala zdravstvene ishode gotovo 500.000 ljudi u razdoblju od 20 godina, znanstvenici su otkrili da su oni koji su dulje vrijeme provodili sjedeći na poslu imali 16 posto veću vjerojatnost rane smrti u usporedbi s onima koji nisu.
Također se pokazalo da dugotrajno sjedenje na poslu povećava rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 34 posto.
Ljudi koji su vodili kombinirani način života – koji su na poslu izmjenjivali sjedenje sa stajanjem i hodanjem – nisu iskusili povećan rizik od smrti.
Oni koji su vodili uglavnom sjedeći radni život, ali su se također bavili tjelovježbom tijekom slobodnog vremena, pokazali su smanjeni rizik od smrtnosti, od svih uzroka i od kardiovaskularnih bolesti.
Povećani rizik od smrti i bolesti srca mogao bi se nadoknaditi sa 15 do 30 minuta intenzivnog vježbanja dnevno.
Tijekom studije, istraživači su dokumentirali ukupno 26.257 smrtnih slučajeva, od kojih se 15.045 – oko 57 posto – dogodilo kod pojedinaca koji su na poslu uglavnom sjedili.
Među njima je 5371 smrtni slučaj povezan s kardiovaskularnim bolestima (KVB), a njih 60 posto (3234) bilo je u pretežno sjedećoj skupini.
Nalazi studije upućuju na to da se rizici povezani s dugotrajnim radnim sjedenjem mogu ublažiti uključivanjem redovitih odmora i dodatnom tjelesnom aktivnošću.
Vježbanje – najmoćnije oružje u prevenciji bolesti – Ordinacija.hr (vecernji.hr)
Sustavne promjene, poput češćih pauza, stolova za stajanje, određenih područja na radnom mjestu za fizičku aktivnost i prednosti članstva u teretani, mogu pomoći u smanjenju rizika, rekli su utori studije.
Kao dio modernog stila života, dugotrajno sjedenje na poslu smatra se normalnim i ne pridaje mu se dužna pozornost, iako je dokazan njegov štetan učinak na zdravstvene ishode. Naša otkrića upućuju na to da bi smanjenje dugotrajnog sjedenja na radnom mjestu i/ili povećanje volumena ili intenziteta dnevne tjelesne aktivnosti moglo biti korisno u ublažavanju povećanih rizika od smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti povezanih s dugotrajnim radnim sjedenjem, rekao je vodeći autor studije, dr. Wayne Gao s Medicinskog sveučilišta Taipei, Tajvan.
Činjenica da nema povećanog rizika za one koji na poslu naizmjenično sjede i ne sjede sugerira da uključivanje redovitih pauza u radno okruženje može biti korisno. Povećani rizici za one koji uglavnom sjede mogu se nadoknaditi dodatnim 15 do 30 minuta vježbanja dnevno ili sudjelovanjem u fizički intenzivnijim aktivnostima, dodao je koautor studije dr. Min-Kuang Tsai.
Opasnosti dugotrajnog sjedenja
Studija je ponudila nekoliko objašnjenja koja bi mogla ležati iza opasnosti dugotrajnog sjedenja.
To je uključivalo nedostatak vježbanja velikih mišića u donjim udovima, što može uzrokovati smanjeni protok krvi u ekstremitetima.
Također, dugotrajno sjedenje povećava rizik od pretilosti, što dovodi do dijabetesa i smanjene funkcije bubrega, kao i srčanih problema.
Nova otkrića objavljena su u časopisu JAMA Network Open.
H. A.
