Nova studija tvrdi da dugotrajno sjedenje povećava rizik od rane smrti više od mnogih drugih bolesti.
U novoj studiji, koja je promatrala zdravstvene ishode gotovo 500.000 ljudi u razdoblju od 20 godina, znanstvenici su otkrili da su oni koji su dulje vrijeme provodili sjedeći na poslu imali 16 posto veću vjerojatnost rane smrti u usporedbi s onima koji nisu.
Također se pokazalo da dugotrajno sjedenje na poslu povećava rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 34 posto.
Ljudi koji su vodili kombinirani način života – koji su na poslu izmjenjivali sjedenje sa stajanjem i hodanjem – nisu iskusili povećan rizik od smrti.
![](https://ordinacija.vecernji.hr/wp-content/uploads/2019/10/1a1b7b219fa83a611321308d850c3f75-720x480.jpg)
Oni koji su vodili uglavnom sjedeći radni život, ali su se također bavili tjelovježbom tijekom slobodnog vremena, pokazali su smanjeni rizik od smrtnosti, od svih uzroka i od kardiovaskularnih bolesti.
Povećani rizik od smrti i bolesti srca mogao bi se nadoknaditi sa 15 do 30 minuta intenzivnog vježbanja dnevno.
Tijekom studije, istraživači su dokumentirali ukupno 26.257 smrtnih slučajeva, od kojih se 15.045 – oko 57 posto – dogodilo kod pojedinaca koji su na poslu uglavnom sjedili.
Među njima je 5371 smrtni slučaj povezan s kardiovaskularnim bolestima (KVB), a njih 60 posto (3234) bilo je u pretežno sjedećoj skupini.
Nalazi studije upućuju na to da se rizici povezani s dugotrajnim radnim sjedenjem mogu ublažiti uključivanjem redovitih odmora i dodatnom tjelesnom aktivnošću.
Vježbanje – najmoćnije oružje u prevenciji bolesti – Ordinacija.hr (vecernji.hr)
Sustavne promjene, poput češćih pauza, stolova za stajanje, određenih područja na radnom mjestu za fizičku aktivnost i prednosti članstva u teretani, mogu pomoći u smanjenju rizika, rekli su utori studije.
Kao dio modernog stila života, dugotrajno sjedenje na poslu smatra se normalnim i ne pridaje mu se dužna pozornost, iako je dokazan njegov štetan učinak na zdravstvene ishode. Naša otkrića upućuju na to da bi smanjenje dugotrajnog sjedenja na radnom mjestu i/ili povećanje volumena ili intenziteta dnevne tjelesne aktivnosti moglo biti korisno u ublažavanju povećanih rizika od smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti povezanih s dugotrajnim radnim sjedenjem, rekao je vodeći autor studije, dr. Wayne Gao s Medicinskog sveučilišta Taipei, Tajvan.
Činjenica da nema povećanog rizika za one koji na poslu naizmjenično sjede i ne sjede sugerira da uključivanje redovitih pauza u radno okruženje može biti korisno. Povećani rizici za one koji uglavnom sjede mogu se nadoknaditi dodatnim 15 do 30 minuta vježbanja dnevno ili sudjelovanjem u fizički intenzivnijim aktivnostima, dodao je koautor studije dr. Min-Kuang Tsai.
![](https://ordinacija.vecernji.hr/wp-content/uploads/2011/12/2b4bfb445732b26d6613ae34d1e71615-720x480.jpg)
Opasnosti dugotrajnog sjedenja
Studija je ponudila nekoliko objašnjenja koja bi mogla ležati iza opasnosti dugotrajnog sjedenja.
To je uključivalo nedostatak vježbanja velikih mišića u donjim udovima, što može uzrokovati smanjeni protok krvi u ekstremitetima.
Također, dugotrajno sjedenje povećava rizik od pretilosti, što dovodi do dijabetesa i smanjene funkcije bubrega, kao i srčanih problema.
Nova otkrića objavljena su u časopisu JAMA Network Open.
H. A.