Lecanemab je u SAD-u odobren početkom godine, a uskoro bi trebao doći i na europsko tržište
Iako na demenciju često olako gledamo kao na sastavni dio procesa starenja, zaboravljamo da je riječ o bolesti koja uzima sve većeg maha. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, demencija će do 2030. godine biti treći uzrok smrti. Porast broja dementnih utrostručit će se do 2050., a stručnjaci u istraživačkom i kliničkom svijetu svjesni su toga te čine napore kako bi se istražili lijekovi za demenciju. Jedan lijek, lecanemab, uskoro bi mogao stići na europsko tržište, a već je odobren u SAD-u početkom godine. U početku njegova razvoja sudjelovao je i dr. Nenad Bogdanović, švedski neurogerijatar hrvatskih korijena.
10 ranih znakova Alzheimera koje ne smijete ignorirati, a neke niti ne očekujete
Svjesnost o demencijama viša je u zemljama koje imaju razvijenu skrb za demencije i probleme starije populacije, dok u srednje i nisko razvijenim zemljama tek predstoji eksplozija demencija i svjesnosti o njoj. To zahtijeva pažljivo i pravovremeno te efikasno planiranje i stvaranje akcijskih planova o demencijama i naročito Alzheimerovoj bolesti. Pravovremena dijagnostika mora se uspostaviti na čitavom području Hrvatske, što drugim riječima znači da svaka osoba koja ima kognitivne probleme i koja će razviti demenciju ima izgleda u kratkom periodu dobiti točnu dijagnozu i liječenje, započinje dr. Nenad Bogdanović, profesor gerijatrije na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.
U Švedskoj je to regulirano, dodaje, zakonskim propisima te se očekuje da će osoba s problemom memorije doći do liječnika opće medicine, a kasnije i specijalista te dobiti dijagnozu unutar četiri mjeseca. Zahtijeva to, jasno je, razvijenu komunikaciju među različitim razinama medicinske zaštite i svih dionika u postupku pomoću jedinstvenog informativnog sustava, kao i razvijenu zdravstveno-socijalnu skrb i praćenje pacijenta u njegovu domu ili instituciji.
Što možemo očekivati od novog lijeka za Alzheimer?
Dr. Bogdanović kaže kako je Europska agencija za lijekove (EMA) započela u siječnju ove godine postupak ocjene antitijela lecanemab i može se očekivati prvi raport do kraja godine. Naime, veliki je interes, a i pritisak da se lijek što prije registrira i prihvati na razini Europske unije, pa onda i u pojedinim zemljama članicama.
U najboljem slučaju Hrvatska bi mogla diskutirati o primjeni lijeka u 2024., a diskusija mora obuhvatiti sve aspekte – od rane dijagnostike do mjesta davanja antitijela i njihovo praćenje, pojašnjava dr. Bogdanović.
Alzheimerova demencija do sada se, iznosi on, liječila lijekovima koji pomažu poboljšanju komunikacije između neurona, ali ne odstranjuju nakupljanje “biološkog smeća” ili nakupljanje proteina beta-amiloida. Beta-amiloid je fiziološki protein koji ima svoju funkciju u repariranju mozga kod različitih ozljeda, u poboljšavanju komunikacije između neurona, stabilizaciji krvotoka u mozgu, stvaranju kapilara i čak u borbi protiv malignih stanica.
Taj protein se u Alzheimerovoj bolesti nakuplja u većim količinama i time započinje kaskadu neurodegenerativnih promjena koje vode do kognitivnih problema i demencije. Kod mladih pacijenta koji imaju genetsku mutaciju amiloid se stvara u većim količinama, dok je kod starijih pacijenata problem čišćenja tog proteina. U oba slučaja amiloid se prekomjerno nakuplja te se fiziološka funkcija gubi i postaje patološki proces. Kako je prije trideset godina postavljena hipoteza nastajanja Alzheimerove bolesti, cjelokupni istraživački i klinički rad se usmjerio na traženje odgovora kako se riješiti tih nakupina što ranije u razvitku bolesti. Tek sada potvrđujemo tu hipotezu s primjenom antitijela koja imaju zadatak da akceleriraju čišćenje amiloida. Naime, svi ljudi imaju takva antitijela, samo je njihova količina nedostatna da očisti sve patološke nakupine amiloida. Davanjem novih antitijela pospješuje se imunološki odgovor i time čišćenje. Što ranije se počinje davati, veći su izgledi da će promjene u mozgu biti manje, a time se održava kognitivna funkcija mozga. Znači, s jedne je strane rana dijagnostika i otkrivanje nakupina amiloida, a s druge strane davanje antitijela u što ranijoj fazi bolesti, rezimira naš sugovornik.
Jedan dodatak prehrani može smanjiti rizik od Alzheimera za čak 49 posto – uzimate li ga?
Postoji razlika između antitijela s obzirom na koji dio proteina se hvataju pa sva antitijela nisu jednako učinkovita. Kako kaže dr. Bogdanović, prije deset godina prva antitijela pokazala su se učinkovitima, ali nisu bila registrirana jer su davana osobama s uznapredovalim Alzheimerom pa je učinak izostao.
Prije deset godina i regulativa oko kliničkih studija nije bila jednaka današnjoj, što je tada bio još jedan otežavajući faktor za uspjeh liječenja. Lecanemab antitijela počela su se razvijati prije otprilike dvadeset godina, kada smo na našem Institutu opisali jednu neuobičajenu genetsku mutaciju zvanu arktička mutacija, čiji je protein amiloid pokazao najveća patološka svojstva. Nakon tog otkrića razvijaju se antitijela na tu specifičnu formu proteina amiloida. Kliničke studije s tim antitijelima pokazale su pozitivan rezultat nakon jedne i pol godine davanja u formi infuzija svaka dva tjedna. Nakon lecanumaba, i donanemab antitijela pokazala su uspješan rezultat te se očekuje dolazak i novih antitijela u sljedećim godinama, kaže dr. Bogdanović.
Tko će moći uzimati lijek?
Kao što sam već rekao, uspjeh čišćenja amiloida antitijelima veći je ako se rano započinje liječenje, dok su pacijenti u ranoj fazi blagog kognitivnog ispada i dok još funkcioniraju u svojim svakidašnjim funkcijama. Kod takvih su pacijenata neuropatološke promjene minimalne i efekt je liječenja najveći. Ako su pacijenti u fazi demencije, onda će i čišćenje amiloida puno manje pomoći jer su druge promjene toliko uznapredovale da i pogoršanje stanja više nije vezano za amiloid. Osim stanja kognitivnog problema, gledat će se i na druge važne parametre, koliko komorbiditeta jedan pacijent ima, postoje li i drugi rizični faktori ili liječenje lijekovima protiv zgrušavanja krvi. Toliko znamo do sada, ali svaka će zemlja sama predložiti kriterije za liječenje prema preporukama Europske medicinske agencije, odgovara on.
Što se nuspojava tiče, one su rezultat načina djelovanja antitijela. Nakon vezivanja antitijela s amiloidom, imunološki obrambeni sustav započinje čišćenje, pojašnjava dr. Bogdanović. Ta je reakcija burna i može izazvati privremene toksične edeme u mozgu i mikrokrvarenja u tkivu mozga.
Koliko god nuspojava nije smrtonosna, ovi su se pacijenti isključivali iz studije radi straha od mogućeg pogoršanja. Zato je izuzetno važno da se nakon svakog davanja infuzije napravi magnetska rezonancija mozga. To zahtijeva izmjenu naših dijagnostičkih rutina, ambulantne infrastrukture i dugotrajno monitoriranje, ističe ovaj stručnjak.
Lijek je u SAD-u prošao prvu brzu fazu registracije, a početkom lipnja specijalni odbor FDA ponovno je potvrdio da lecanemab ili leqembi antitijela imaju pozitivan efekt, čime se potvrdila upotreba antitijela i otvorio put za punu primjenu. Za sada u Americi može dobiti antitijelo samo u specijalnim infuzionim centrima pri kompaniji Eisai, ali očekuje se da će se koncem godine primjenjivati i u bolnicama.
Gotovo je 21 godina da se prijavila ta neuobičajena mutacija koja je pokazala vrlo specifičnu patologiju kod Alzheimera. Nenad Bogdanović osobno je prezentirao te promjene na Internacionalnoj Alzheimerovoj konferenciji u Stockholmu 2002. godine kao vruću temu.
Nakon toga se intenzivno radilo na karakterizaciji amiloida u arktičkoj mutaciji te su se stvarali životinjski modeli koji su otvorili put prema antitijelima. Grupa istraživača s Karolinske odvojila se od nas i nastavila razvijati antitijela u Uppsali i novostvorenoj firmi Bioarctic. Načelno gledano, trebalo je skoro 15 godina rada na antitijelima, kaže dr. Bogdanović.
