Endoskopija omogućuje liječnicima detaljan pregled unutrašnjosti tijela, rano otkrivanje bolesti i, kada je potrebno, liječenje tijekom istog postupka. Donosimo odgovore na najčešća pitanja pacijenata.
Već sama pomisao na endoskopiju kod mnogih ljudi izaziva nelagodu. Iako je riječ o jednom od najčešćih medicinskih pregleda, pacijenti prije zahvata često imaju ista pitanja: Hoće li boljeti? Hoću li biti budan tijekom pregleda? Koliko traje? Kako se trebam pripremiti?
Takva su pitanja potpuno razumljiva, no važno je znati da je endoskopija danas vrlo siguran, rutinski i iznimno vrijedan dijagnostički postupak. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji liječnici mogu detaljno pregledati unutrašnjost tijela, otkriti promjene u ranoj fazi te, kada je potrebno, tijekom istog postupka odmah napraviti određene zahvate – primjerice ukloniti polip, zaustaviti krvarenje ili uzeti uzorak tkiva za daljnju analizu.
Upravo zato endoskopija često predstavlja važan korak prema bržem postavljanju dijagnoze, pravodobnom liječenju i izbjegavanju većih operativnih zahvata.
Što je zapravo endoskopija?
Endoskopija je pregled unutrašnjosti tijela s pomoću tanke, savitljive ili krute cjevčice koja se naziva endoskop. Na njezinu se vrhu nalaze kamera i izvor svjetlosti koji liječniku omogućuju detaljan prikaz organa na monitoru.
Za razliku od ultrazvuka ili CT-a, endoskopija omogućuje izravan pogled na sluznicu i tkiva. To znači da liječnik može uočiti i vrlo male promjene koje se drugim metodama ponekad ne vide.
Osim pregleda, endoskop omogućuje i izvođenje manjih zahvata. Kroz posebne kanale mogu se uvesti sitni instrumenti kojima se uzima uzorak tkiva (biopsija), uklanjaju polipi, zaustavlja krvarenje ili proširuju suženi dijelovi probavnog sustava. Drugim riječima, endoskopija nije samo dijagnostička nego često i terapijska metoda.
Kada liječnik preporučuje endoskopiju?
Endoskopski pregled preporučuje se kada simptomi upućuju na bolest koju nije moguće dovoljno precizno procijeniti drugim pretragama ili kada je potrebno potvrditi sumnju na određeno stanje.
Liječnik može predložiti endoskopiju ako imate dugotrajnu žgaravicu, bolove u želucu ili trbuhu, poteškoće s gutanjem, kronični kašalj, krvarenje iz probavnog sustava, promjene u pražnjenju crijeva ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
Osim dijagnostike, endoskopija ima važnu ulogu u preventivnim pregledima. Najpoznatiji primjer je kolonoskopija, kojom se mogu otkriti i ukloniti polipi prije nego što se razviju u rak debelog crijeva.
Koje vrste endoskopskih pregleda postoje?
Najčešći endoskopski pregled je gastroskopija, kojom se pregledavaju jednjak, želudac i početni dio tankog crijeva. Preporučuje se osobama koje imaju dugotrajnu žgaravicu, bolove u gornjem dijelu trbuha, mučninu ili poteškoće s gutanjem.
Kolonoskopija omogućuje pregled cijelog debelog crijeva i danas je zlatni standard u prevenciji raka debelog crijeva. Tijekom pregleda liječnik može odmah ukloniti polipe ili uzeti uzorak tkiva, čime se često izbjegava kasniji operativni zahvat.
Ovisno o tegobama, liječnik može preporučiti i bronhoskopiju za pregled dišnih putova, cistoskopiju za pregled mokraćnog mjehura, histeroskopiju za pregled maternice ili artroskopiju za pregled zglobova.
Sve se češće koristi i kapsulska endoskopija. Umjesto klasičnog endoskopa, pacijent proguta kapsulu veličine veće tablete u kojoj se nalazi minijaturna kamera. Dok prolazi kroz probavni sustav, kamera snima tisuće fotografija koje liječniku omogućuju pregled dijelova tankog crijeva do kojih je klasičnim endoskopom teško doći.
Što se sve može otkriti endoskopijom?
Endoskopija je danas jedna od najvažnijih metoda za rano otkrivanje brojnih bolesti. Njome se mogu dijagnosticirati upalne bolesti probavnog sustava, čirevi, polipi, tumori, bolesti jednjaka, želuca i crijeva, ali i određene bolesti pluća, mokraćnog sustava, zglobova i reproduktivnih organa.
Velika prednost ovog pregleda jest mogućnost uzimanja uzorka tkiva tijekom samog zahvata. Biopsija se potom šalje na patohistološku analizu kako bi se utvrdilo radi li se o dobroćudnim ili zloćudnim promjenama.
Osim dijagnostike, endoskopija omogućuje i liječenje. Tijekom pregleda liječnik može zaustaviti unutarnje krvarenje, ukloniti polipe, proširiti sužene dijelove probavnog sustava ili postaviti stent, čime se često izbjegava klasična operacija.
Kako se pripremiti za endoskopiju?
Kvaliteta pregleda u velikoj mjeri ovisi o dobroj pripremi. Zato je važno pažljivo slijediti upute liječnika ili zdravstvene ustanove u kojoj će se pregled obaviti.
Nekoliko dana prije zahvata liječnika treba obavijestiti o svim kroničnim bolestima, alergijama te lijekovima koje redovito uzimate. Posebnu pozornost treba obratiti na lijekove za razrjeđivanje krvi, lijekove za šećernu bolest i pojedine lijekove za mršavljenje jer će možda biti potrebno privremeno prilagoditi njihovo uzimanje.
Kod kolonoskopije najvažniji dio pripreme jest potpuno čišćenje debelog crijeva. Nekoliko dana prije pregleda preporučuje se prehrana s manje vlakana, dok se dan prije uzima poseban laksativni pripravak koji potpuno prazni crijevo. Iako upravo ovaj dio pripreme većini pacijenata predstavlja najveću neugodnost, on je ključan za kvalitetan pregled. Ako crijevo nije dovoljno očišćeno, liječnik neće imati dobru preglednost, pa se postupak ponekad mora ponoviti.
Za gastroskopiju priprema je jednostavnija. Potrebno je nekoliko sati prije pregleda prestati jesti, a prema uputama liječnika i piti tekućinu kako bi želudac bio potpuno prazan. Budući da se većina endoskopskih pregleda izvodi uz sedaciju, važno je unaprijed organizirati osobu koja će vas nakon zahvata odvesti kući.
Kako izgleda pregled?
Sam pregled traje relativno kratko – najčešće između 15 i 60 minuta, ovisno o vrsti endoskopije i eventualnim zahvatima koji se tijekom nje izvode.
Po dolasku u zdravstvenu ustanovu medicinsko će osoblje objasniti tijek postupka, postaviti intravensku kanilu te, prema potrebi, primijeniti sedaciju. Većina pacijenata tijekom pregleda spava ili je potpuno opuštena, zbog čega se nakon zahvata često ne sjećaju samog postupka.
Liječnik zatim pažljivo uvodi endoskop do područja koje treba pregledati te, prema potrebi, uzima uzorke tkiva ili odmah provodi manje terapijske zahvate.
Je li endoskopija bolna?
Najčešći odgovor pacijenata nakon pregleda jest da je zahvat bio mnogo lakši nego što su očekivali.
Zahvaljujući sedaciji većina ljudi tijekom endoskopije ne osjeća bol. Kod gastroskopije može se nakratko javiti osjećaj pritiska ili nagon na povraćanje pri prolasku endoskopa kroz ždrijelo, dok se tijekom kolonoskopije ponekad osjete blagi grčevi ili pritisak zbog zraka koji se koristi kako bi se crijevo bolje prikazalo. Te su tegobe kratkotrajne i brzo prolaze.
Oporavak je obično brz
Većina pacijenata kući odlazi isti dan. Nakon sedacije preporučuje se ostatak dana provesti u miru te izbjegavati vožnju, upravljanje strojevima i donošenje važnih odluka.
Nakon gastroskopije moguće je osjećati blagu grlobolju ili promuklost, dok su nakon kolonoskopije češći nadutost, pojačano ispuštanje plinova i prolazni grčevi. Tegobe uglavnom nestaju unutar jednog do dva dana.
Ako je tijekom pregleda uzeta biopsija ili uklonjen polip, može se pojaviti manja količina krvi u stolici, što je najčešće očekivana pojava.
Kada se treba javiti liječniku?
Ozbiljne komplikacije nakon endoskopije vrlo su rijetke, no važno je prepoznati simptome koji zahtijevaju hitan pregled.
Odmah se javite liječniku ako nakon zahvata razvijete visoku temperaturu, zimicu, jake bolove u trbuhu ili prsima, otežano disanje, obilno krvarenje, crnu stolicu ili iskašljavate krv. Također, liječničku pomoć treba potražiti ako se bol pojačava umjesto da postupno popušta ili ako se na mjestu kirurškog reza pojave crvenilo, otok ili iscjedak.
Endoskopija je ulaganje u zdravlje
Iako mnogi prije pregleda osjećaju strah ili nelagodu, endoskopija je danas jedan od najvažnijih alata suvremene medicine za rano otkrivanje i liječenje brojnih bolesti. Zahvaljujući njoj moguće je pravodobno dijagnosticirati ozbiljna stanja, spriječiti razvoj raka uklanjanjem prekanceroznih promjena te u mnogim slučajevima izbjeći opsežnije kirurške zahvate.
Najvažnije je pridržavati se uputa za pripremu i otvoreno razgovarati s liječnikom o svim pitanjima ili nedoumicama. Dobra priprema omogućuje kvalitetniji pregled, a većina pacijenata nakon zahvata zaključuje da je strah bio puno veći od samog iskustva.
(Ordinacija.hr)
