Kronični stres aktivira hormonalne i upalne procese u tijelu koji dugoročno mogu dovesti do poremećaja rada brojnih organskih sustava.
Današnji tempo života i globalne okolnosti doveli su do toga da je velik broj ljudi izložen dugotrajnom stresu. Iako je stres prirodan obrambeni mehanizam organizma, njegov kronični oblik može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Stres ne utječe samo na psihičko stanje, već na gotovo sve sustave u tijelu. Ako potraje, može značajno narušiti ravnotežu organizma i povećati rizik od brojnih bolesti. Prvi odgovor na stres, objašnjava dr. Jessica Wright, uključuje aktivaciju autonomnog živčanog sustava, odnosno hipotalamus šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da luče kortizol i adrenalin.
Ovi hormoni ubrzavaju rad srca i povećavaju protok krvi, pripremajući tijelo na reakciju „bori se ili bježi“. No, problem nastaje jer mozak ne razlikuje stvarne od percipiranih prijetnji, pa se ista reakcija aktivira i u svakodnevnim situacijama.
Kortizol ima i važnu ulogu u organizmu jer djeluje protuupalno, no njegova dugotrajno povišena razina može imati suprotan učinak.
– Jedan od načina na koji kortizol djeluje jest potiskivanje imunološkog sustava. Previše kortizola može nas učiniti ranjivima na infekcije – ističe dr. Wright. U nastavku donosimo 16 zdravstvenih stanja koja se povezuju s kroničnim stresom:
1. Suhe oči
Stres može povećati rizik od sindroma suhog oka. Istraživanja pokazuju da su simptomi češći kod osoba pod povećanim stresom. Razlog može biti pojačana percepcija boli, sistemska upala ili lošija kvaliteta sna, koja utječe na suzni film. Također, stres može poremetiti učestalost i kvalitetu treptanja, što dovodi do bržeg isparavanja suza.
2. Bolesti srca
Stres izravno utječe na kardiovaskularni sustav – povećava broj otkucaja srca, krvni tlak te razinu kolesterola i triglicerida u krvi. Osim toga, često je povezan s nezdravim navikama poput pušenja i prejedanja, što dodatno povećava rizik od srčanih bolesti i infarkta.
3. Poremećaji spavanja
Kronični stres remeti prirodni ritam kortizola i melatonina, što otežava uspavljivanje i smanjuje kvalitetu sna. Umjesto normalnog pada kortizola tijekom noći, razine ostaju poremećene, što dovodi do nesanice i površnog sna.
4. Astma
Stres može pogoršati simptome astme poput otežanog disanja, kašlja i piskanja. Aktivira imunološki sustav i potiče upalne procese u dišnim putovima, što može izazvati astmatični napad ili pogoršati postojeće stanje.
5. Gubitak kose
Kronični stres može dovesti do pojačanog ispadanja kose, najčešće nekoliko mjeseci nakon stresnog razdoblja. Riječ je o fiziološkoj reakciji organizma, pri čemu stresni događaji mogu poremetiti ciklus rasta kose.
6. Akne i kožne promjene
Kortizol utječe na rad lojnih žlijezda, što može dovesti do pojačane proizvodnje sebuma i pojave akni. Neravnoteža u lučenju ulja često je jedan od glavnih mehanizama nastanka nepravilnosti na koži.
7. Bolesti desni
Stres može pogoršati parodontne bolesti. Povišene razine kortizola remete imunološki odgovor i potiču upalne procese, što može dovesti do oštećenja tkiva desni i kosti koja podupire zube.
8. Pretilost
Osobe pod kroničnim stresom često posežu za „emocionalnim jedenjem“, najčešće visokokalorične hrane bogate mastima i šećerom. Uz to, kortizol potiče nakupljanje masnog tkiva, posebno u području trbuha.
9. Dijabetes
Stres može utjecati na razinu šećera u krvi i smanjiti osjetljivost na inzulin. Hormoni stresa otežavaju pravilno djelovanje inzulina, što može pogoršati regulaciju glukoze, osobito kod osoba s dijabetesom tipa 2.
10. Glavobolje
Stres i anksioznost česti su okidači za tenzijske glavobolje i migrene. Mogu ih izazvati ili pogoršati, a u nekim slučajevima značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje.
11. Depresija i anksioznost
Dugotrajni stres povezan je s neravnotežom neurotransmitera u mozgu, uključujući serotonin i dopamin. To povećava rizik od razvoja depresije i anksioznih poremećaja.
12. Gastrointestinalni problemi
Stres može smanjiti dotok krvi i kisika u želudac, uzrokujući grčeve, nadraženost i neravnotežu crijevne mikroflore. Također može pogoršati stanja poput gastroezofagealnog refluksa (GERB-a) i sindroma iritabilnog crijeva (IBS-a).
13. Alzheimerova bolest
Istraživanja sugeriraju da stres može ubrzati napredovanje Alzheimerove bolesti i stvaranje moždanih lezija. Neka istraživanja ukazuju i na mogućnost da smanjenje stresa može usporiti progresiju bolesti.
14. Ubrzano starenje
Kronični stres može dovesti do promjena na kromosomima, što se povezuje s ubrzanim biološkim starenjem – procjenjuje se čak i do 9 do 17 godina bržeg starenja organizma.
15. Prijevremena smrt
Dugotrajno povišene razine kortizola negativno utječu na imunološki sustav, kosti, krvni tlak i kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje percipiraju stres kao snažan zdravstveni problem imaju i veći rizik od prerane smrti.
(Ordinacija.hr)
