Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) danas broji više od 120 članova podijeljenih u timove, a djeluje iz četiri baze: Osijek, Rijeka (Krk), Split (Brač) te Zagreb.
Njihova je zadaća osigurati kvalitetnu, brzu i dostupnu hitnu medicinsku skrb svim životno ugroženim građanima Hrvatske, ali i turistima te kvalificiranom medicinskom osoblju, među ostalim, omogućiti brz pristup pacijentima. Oni su pripadnici Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) koja danas broji više od 120 članova podijeljenih u timove, a djeluje iz četiri baze: Osijek, Rijeka (Krk), Split (Brač) te Zagreb. Tko su sve članovi posade, kako izgledaju njihove intervencije, ali i kako prevenirati da vam njihova pomoć ne zatreba, doznali smo od specijalista hitne medicine Tomislava Knoteka, liječnika u timu HHMS Zagreb.
– Intervencije najčešće uključuju zbrinjavanje pacijenata s varijantama akutnog koronarnog sindroma koje zahtijevaju hitnu invazivnu dijagnostičko-terapijsku obradu, zatim pacijenata s akutnim nastupima moždanih udara te politraumatiziranih pacijenata, najčešće stradalih u prometnim nesrećama. Na području koje pokriva zagrebačka baza, do sada smo hitnu medicinsku skrb uglavnom pružali domaćim državljanima – ističe Knotek.
Od poziva do polijetanja prođe 5 minuta
Dojavu o intervenciji, dodaje, zaprima medicinski tehničar u timu HHMS-a od helikopterske medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) nadležne za to područje. Potom o tome obavještava pilota koji provjerava uvjete za let, a nakon što on potvrdi da se intervencija može izvesti, helikopterski MPDJ šalje točne koordinate mjesta intervencije.
– Medicinski tehničar im povratno javlja okvirno vrijeme slijetanja te tim kreće na intervenciju. Od formalnog preuzimanja poziva do polijetanja smo unutar 5 minuta. Sva komunikacija odvija se putem TETRA radio uređaja te su tijekom cijele intervencije svi uključeni u zbrinjavanje hitnog pacijenta upoznati sa svim detaljima intervencije. Za rad službe ključna je koordinacija MPDJ-a, tima HHMS-a i zemaljskih timova hitne medicinske službe. Naime, pravovremena intervencija izrazito je važna za hitna stanja u kojima je vrijeme kritičan faktor za zdravstveni ishod pacijenta, stoga je važno da medicinski dispečeri i timovi na terenu brzo prepoznaju kriterije za aktivaciju HHMS-a – napominje.
Intervencije najčešće uključuju zbrinjavanje pacijenata s varijantama akutnog koronarnog sindroma koje zahtijevaju hitnu invazivnu dijagnostičko-terapijsku obradu, zatim pacijenata s akutnim nastupima moždanih udara te politraumatiziranih pacijenata, najčešće stradalih u prometnim nesrećama.
Posadu HHMS-a, dodaje, čine pilot, tehničko osoblje te liječnik i prvostupnik, odnosno magistar sestrinstva. Medicinski dio posade osiguravaju Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba te zavodi za hitnu medicinu Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije. No nije u svakom slučaju neophodna intervencija HHMS-a, a razlikovati se mogu, dodaje Knotek, pomoću smjernica i uputa za aktivaciju HHMS-a koje je, uz provođenje edukacije, propisao Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
– U njima su definirane indikacije za korištenje HHMS-a za sve tri vrste intervencija koje služba provodi, a to su primarne, sekundarne i međubolničke. Primarne intervencije podrazumijevaju da tim HHMS-a prvi dolazi na mjesto intervencije, dok se sekundarne odnose na preuzimanje hitnog pacijenta od zemaljskog tima hitne medicinske službe, kao i njegov prijevoz na daljnje bolničko liječenje, a međubolničke na prijevoz akutno životno ugroženog pacijenta između dvije bolničke zdravstvene ustanove. Pojednostavljeno, naša glavna intencija je zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata na mjestu intervencije i tijekom njihova prijevoza u odgovarajuću bolnicu – poručuje.
Vaše zdravlje je vaša oprema
To u prijevodu znači, dodaje, da će HHMS izaći na intervenciju ako bolest i/ili ozljeda pacijenta zahtijeva hitno medicinsko zbrinjavanje, nadzor i prijevoz te se očekuje bolji zdravstveni ishod pacijenta u odnosu na zbrinjavanje kopnenim putem. Također, intervenirat će i u slučajevima kada je to brži način zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno kada postoji velika udaljenost ili je pristup pacijentu otežan, ali i kada je HHMS jedini dostupan oblik zdravstvene zaštite na udaljenom ili teško dostupnom području.
– Savjet svim planinarima i avanturistima jednak je savjetu svim pacijentima koji bi mogli zatrebati bilo kakvu liječničku pomoć: vaše zdravlje je vaša oprema. Stoga, brinite o svom zdravlju te birajte avanture u skladu sa svojom kondicijom i zdravstvenim stanjem. Također, dobra prevencija je i dobra priprema, što znači da prije kretanja na izlet treba proučiti teren i provjeriti vremensku prognozu, prilagoditi odjeću i obuću terenu te ponijeti dovoljno hrane i vode. U slučaju da osoba sama ide na takav izlet, obavezno nekog treba obavijestiti o svom planu puta. Nažalost, ponekad se nešto potkrade, a u tom slučaju, tu smo mi – zaključuje Knotek.
(Ida Balog)
