Djeci treba omogućiti više kretanja tijekom dana, manje sjedenja, bogatu i motivirajuću nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ali i različite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Nedavno je objavljeno istraživanje prema kojem je 75 do 88 posto hrvatskih adolescenata nedovoljno aktivno, a po Nastavnom planu i programu za osnovnu školu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (TZK) predviđena su samo dva do tri školska sata tjedno. Zato Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu poručuje roditeljima kako je upravo kraj školske godine idealno vrijeme za provesti aktivno vrijeme na svježem zraku s djecom. Svima će dobro doći podići se iz sjedećeg položaja, rastegnuti se i možda vratiti u djetinjstvo omiljenim igrama poput graničara ili igre lovice.
Na važnost tjelesne aktivnosti nije potrebo trošiti riječi. Osim na zdravlje, motoriku, koordinaciju i aerobnu izdržljivost ona pozitivno utječe i na kognitivne sposobnosti te školski uspjeh djece.
Studija udruženih znanstvenika s nekoliko međunarodnih sveučilišta predvođena Sveučilištem sporta i pokreta u Rimu pokazala je da je predmet tjelesne i zdravstvene kulture prečesto zanemarivan i marginaliziran u školskom kurikulumu. Naime, djeca koja su imala prilike sudjelovati u poboljšanoj nastavi TZK-a pokazala su značajan motorički i koordinacijski napredak u odnosu na djecu koja su imala standardni plan tjelesne nastave.
Također, montrealski i američki stručnjaci dokazali su da intenzivna aerobna tjelesna aktivnost, kao što je trčanje, potiče drugačiji razvoj pojedinih regija mozga, pogotovo onih zaduženih za logičko razmišljanje potrebno pri nastavi matematike.
Ana K.
Foto: Shutterstock
