Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da je Hrvatska zauzela treće mjesto na globalnoj ljestvici korištenja lijekova za mršavljenje. Visok plasman rezultat je povoljne cijene Ozempica i velike potrošnje GLP-1 terapija.
Lijekovi za mršavljenje posljednjih su godina postali globalni fenomen, a njihova popularnost nastavlja snažno rasti diljem svijeta. Iako su GLP-1 lijekovi, poput Ozempica i Mounjara, izvorno razvijeni za liječenje dijabetesa tipa 2, njihova učinkovitost u regulaciji tjelesne težine posljednjih ih je godina pozicionirala u središte globalnog trenda farmakološkog mršavljenja i značajno proširila njihovu primjenu.
Novo međunarodno istraživanje agencije iSelect donosi rang-listu zemalja koje prednjače u korištenju i interesu za lijekove za mršavljenje. Indeks pritom nije temeljen na jednom pokazatelju, već na kombinaciji više faktora koji uključuju dostupnost i cijenu terapija, njihovu stvarnu potrošnju, stopu pretilosti te razinu internetskog interesa korisnika.
Liječenje pretilosti
Stručnjaci porast interesa za GLP-1 terapije povezuju s promjenom pristupa liječenju pretilosti, koja se sve više promatra kao kronično medicinsko stanje, a ne isključivo kao životni stil. Istodobno, sve veća dostupnost novih lijekova značajno je proširila krug pacijenata koji razmatraju farmakološku terapiju.
Prema rezultatima analize, Hrvatska je zauzela treće mjesto na svijetu. Ispred nje nalaze se samo Velika Britanija i Australija, dok su iza ostale znatno veće države poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Njemačke. Time se Hrvatska svrstala među globalna središta ovog brzog i sve utjecajnijeg medicinsko-tržišnog trenda.
Hrvatska je visoki plasman ostvarila zahvaljujući kombinaciji najniže cijene Ozempica među deset najbolje rangiranih zemalja i vrlo visoke razine korištenja GLP-1 lijekova. Mjesečna terapija u Hrvatskoj stoji oko 43,86 eura, što je gotovo dvostruko manje nego u Velikoj Britaniji (79,98 eura) i Australiji (74,82 eura), dok u SAD-u doseže čak 804,96 eura. Upravo ta razlika u cijeni snažno utječe na dostupnost i obrazac korištenja u pojedinim državama.
Iako Hrvatska bilježi stopu pretilosti od 22,75 posto, ona je i dalje osjetno niža od američkih 33,5 posto. Unatoč tome, potrošnja GLP-1 terapija u Hrvatskoj vrlo je visoka te iznosi više od 1,5 milijuna jedinica na 100.000 stanovnika. Takvi podaci sugeriraju da se lijekovi za mršavljenje ne koriste isključivo kod najtežih oblika pretilosti, već da su postali dio šireg pristupa kontroli tjelesne težine. Dodatnu ulogu pritom vjerojatno imaju relativno povoljna cijena i dobra dostupnost terapija u odnosu na mnoga druga tržišta.
Paralelno s medicinskom primjenom, dio rasta potražnje u mnogim zemljama povezuje se i s estetskim motivima, što dodatno mijenja strukturu tržišta i otvara rasprave o granici između liječenja i lifestyle korištenja ovih lijekova.
Za razliku od većine zemalja iz vrha ljestvice, Hrvatska je zabilježila pad internetskog interesa za lijekove za mršavljenje od 7,32 posto u razdoblju od 2022. do 2024. godine. U Velikoj Britaniji zabilježen je rast od gotovo 283 posto, a u Grčkoj više od 225 posto. Takav trend mogao bi upućivati na to da su GLP-1 terapije u Hrvatskoj već dobro poznate korisnicima te da se tržište postupno stabilizira nakon početnog vala interesa.
U vrhu Velika Britanija
Na vrhu ljestvice nalazi se Velika Britanija, koja prednjači zahvaljujući snažnom rastu interesa i široj dostupnosti terapija. Australija je zauzela drugo mjesto zbog vrlo visoke potrošnje lijekova i relativno povoljnih cijena. Sjedinjene Američke Države nalaze se na četvrtom mjestu unatoč uvjerljivo najvećoj ukupnoj prodaji GLP-1 lijekova i najvišoj stopi pretilosti. Ključni faktor koji utječe na njihov niži plasman jest izrazito visoka cijena terapije i neujednačena dostupnost, što značajno utječe na ukupni indeks.
Među europskim zemljama ističu se Švedska, Francuska i Grčka, koje kombiniraju visoku dostupnost terapija s relativno nižim stopama pretilosti. Njemačka i Danska nalaze se pri dnu top 10 ljestvice, ponajviše zbog pada internetskog interesa u promatranom razdoblju. Sve to pokazuje kako se globalni trend farmakološkog upravljanja tjelesnom težinom ubrzano širi, pri čemu se tržišta razvijaju različitim brzinama i u različitim smjerovima.
(Ida Balog)
