Tragičan slučaj Marthe Mills, djevojčice koja je 2021. preminula od sepse nakon što su liječnici opetovano ignorirali zabrinutost njezinih roditelja, postao je bolan podsjetnik na razorne posljedice zanemarivanja roditeljskog instinkta. Njezina majka, Merope Mills, urednica u listu The Guardian, pokrenula je kampanju koja je dovela do uvođenja “Marthinog pravila” u britanskom zdravstvenom sustavu, dajući pacijentima i njihovim obiteljima pravo na hitno drugo mišljenje. Istraga je pokazala da bi Martha vjerojatno preživjela da su liječnici ranije reagirali na upozorenja i premjestili je na intenzivnu njegu. Njezina smrt pokrenula je lavinu koja je znanstveno potvrdila da roditelji nisu samo posjetitelji u bolnici, već ključan dio tima za njegu djeteta.
U gotovo jednom od pet slučajeva, roditelji su izrazili zabrinutost prije nego što su medicinski uređaji uopće zabilježili pogoršanje stanja
Tu tezu snažno podupire i opsežna studija Sveučilišta Monash u Melbourneu, koja je analizirala gotovo 190.000 hitnih bolničkih posjeta djece. Istraživači su otkrili da je roditeljska zabrinutost bila značajnije povezana s potrebom za prijemom na odjel intenzivne njege nego abnormalni vitalni znakovi poput pulsa, disanja ili krvnog tlaka. U gotovo jednom od pet slučajeva, roditelji su izrazili zabrinutost prije nego što su medicinski uređaji uopće zabilježili pogoršanje stanja. Djeca čiji su roditelji rekli da su zabrinuti imala su čak četiri puta veću vjerojatnost da će im trebati intenzivna skrb, ostajala su u bolnici gotovo tri puta dulje i općenito su bila u težem stanju. – To je signal koji si ne možemo priuštiti ignorirati – izjavila je dr. Erin Mills, jedna od autorica studije.
Brojne životne priče odražavaju ove statistike. Chelsea, majka šestogodišnjeg Nathaniela, primijetila je njegovo čudno ponašanje i neobično proširene zjenice prije nego što je doživio napadaj. Liječnici su prvu epizodu pripisali iscrpljenosti. Mjesec dana kasnije, kad se ista stvar ponovila, Chelsea je sve snimila mobitelom. Tek nakon što je liječnicima pokazala snimku, shvatili su je ozbiljno. CT je otkrio tumor veličine kovanice na njegovom mozgu.
Ovaj fenomen, koji se često naziva “majčinskim instinktom“, nije samo puki osjećaj. Psiholozi i stručnjaci vjeruju da je ukorijenjen u dubokoj empatijskoj vezi koja se počinje stvarati još u trudnoći. Dr. Victor Shamas sa Sveučilišta u Arizoni objašnjava da majka i dijete dijele isto tijelo devet mjeseci, stvarajući vezu toliko moćnu da majka može osjetiti djetetovu bol kao svoju. Ta se intuicija, prema riječima stručnjakinje za roditeljstvo dr. Michele Borbe, temelji na empatiji – sposobnosti da se “stane u djetetove cipele” i osjeća zajedno s njim. Zbog toga je instinkt najoštriji u trenucima nevolje ili opasnosti, jer je, kako kaže psihijatrica dr. Judith Orloff, “signal tada najglasniji”.
Vjerovati sebi unatoč sumnji
Iako je roditeljska intuicija moćan alat, roditelji se često suočavaju s vlastitom sumnjom, strahom i savjetima okoline koji mogu zamagliti taj unutarnji glas. Liječnici su ih ponekad otpisivali kao “histerične” ili “previše zaštitnički nastrojene”, što dodatno otežava situaciju. Ključ je, slažu se stručnjaci, u samopouzdanju.
– Ako vas nešto duboko u srcu muči, neprestano se vraća i govori vam da nešto nije u redu, bez obzira na autoritet, diplome ili dob osobe koja tvrdi suprotno, velike su šanse da ste u pravu- , savjetuju mnogi stručnjaci. Priča Kaci, majke dvotjednog Kadea, to potvrđuje. Iako su vitalni znakovi bili uredni, osjećala je da nešto nije u redu. Pedijatar ju je, srećom, ohrabrio da slijedi svoj instinkt. U bolnici Children’s Health otkrili su da Kade ima bakterijski meningitis i da je pretrpio moždani udar. “Nema sumnje da mu je odlazak u bolnicu spasio život”, kaže Kaci.
Iskustva poput ovih mijenjaju medicinsku praksu. Sve je veća svijest da roditeljska zapažanja nisu samo anegdote, već vrijedni klinički podaci. Inicijative poput “Marthinog pravila” osnažuju roditelje i obvezuju medicinsko osoblje da njihovu zabrinutost shvati s najvećom ozbiljnošću. U konačnici, integracija znanstvenih dokaza i intuitivnog znanja roditelja stvara sigurniji i suosjećajniji zdravstveni sustav. Jer, ta nevidljiva veza između roditelja i djeteta ponekad je najprecizniji dijagnostički alat koji postoji.
( Ordinacija.hr )
