Ako ovih dana učestalo kišete i kašljete, curi vam nos, suze oči te osjećate svrbež u nosu i očima, jedan ste od deset posto građana Hrvatske koji pate od sezonskih alergija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije između 300 i 400 milijuna ljudi pati od simptoma alergije na pelud, jednoga od najznačajnijih i najsnažnijih prirodnih alergena koji može uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene tegobe. Kada drveće počinje cvjetati, ogromne količine peludi se dižu u zrak, izazivajući godišnji ritual kihanja i šmrcanja. Zbog toga je proljeće postalo kritično godišnje doba za osobe alergične na pelud. Posljednjih godina se sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama koje počinju već krajem zime – s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba te predstavljaju sve značajniji javnozdravstveni problem.
Vitamin C ubrzava gubitak kilograma – istina ili mit?
Što je alergija?
Za početak, definirajmo što je to alergija. Alergiju možemo definirati kao pretjeranu i štetnu reakciju našeg obrambenog sustava na često bezazlene tvari iz okoliša. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergenima.
Potencijalni alergen je svaka tvar koja je nakon unošenja u organizam sposobna pokrenuti imunološku reakciju.
No, neke se tvari ubrajaju u češće alergene, poput peluda biljaka, grinja iz kućne prašine, dlaka životinja te nekih namirnica (kikirikija, ananasa, jagoda). U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.
Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Peludna zrnca su najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava te jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Kada pelud ulazi u nos alergične osobe, imunološki sustav burno reagira na njega, smatrajući ga napadačem. Pošto imunološki sustav alergične osobe smatra alergen opasnim, oslobađa antitijela – koja inače koristi za obranu od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama. Antitijela napadaju alergen, što uzrokuje otpuštanje histamina u krvotok. Upravo je taj histamin već dugo poznat kao pokretač (medijator) akutnih alergijskih reakcija u ljudi. Dokazano je njegovo izlučivanje iz mastocita i bazofila nakon spajanja alergena i antitijela (specifičnih IgE antitijela). Kao najčešći simptomi alergijskih reakcija u gornjim dišnim putovima (alergijski rinitis) javljaju se: začepljenost nosa, curenje nosa, kihanje, svrbež nosa te svrbež i suzenje očiju. Vidimo da su navedeni simptomi vrlo slični simptomima prehlade. Međutim možemo ih razlikovati po nekim karakteristikama: prehlada je najčešće praćena povišenom temperaturom, kod alergije se javlja intenzivan svrbež nosa, ušiju i kože, dok kod prehlade nema svrbeža, kod peludne hunjavice sluz je vodenasta i prozirna, a kod prehlade samo u početku bolesti itd.
Ako vas muče glavobolje i migrene, magnezij bi mogao pomoći…
Važno je znati i kada smo najugroženiji kad su alergije u pitanju
Naime, koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske započinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Za primorski pojas maksimum polinacije je u rano proljeće, te krajem ljeta i početkom jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U primorskom pojasu najizraženije je alergogeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.
Suvremena medicina nam nudi brojne terapijske mogućnosti za ublažavanje i uklanjanje simptoma alergija kao što su: antihistaminici, kromoni, kortikosteroidi, dekongestivi. Međutim, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna i preventiva. Preporuča se djelovati na jačanje imuniteta zdravom prehranom te unosom dovoljnih količina vitamina C, kao esencijalnog mikronutrijenta koji pomaže u jačanju imuniteta, prevenira nastanak alergija te sudjeluje u ublažavanju simptoma istih. Također, potrebno je izbjegavati alergene na koje je osoba osjetljiva. Za njihovo uspješnije izbjegavanje preporuča se: redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar, izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najviša, za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske izvan kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru, izbjegavati pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pogoršavaju simptome alergije itd.
Kako smo prethodno naveli, alergijske reakcije izazivaju oslobađanje histamina. Većina lijekova koji se zatim preporučuju su antihistaminici. Međutim, važno je naglasiti da vitamin C ispoljava brojne učinke protiv histamina – sprječava izlučivanje histamina od strane bijelih krvnih stanica te povećava njegovo izlučivanje iz organizma. Istraživanja pokazuju da 1000mg vitamina C smanjuje koncentraciju histamina za oko 20%, a 2000mg za više od 30%. Budući da vitamin C metaboliziramo brzo te se izlučuje iz organizma u roku od šest sati, najbolje ga je uzeti u podijeljenim dozama. Osim što jača imunitet, vitamin C je prirodni antihistaminik što ga čini nezaobilaznim saveznikom zdravog imuniteta u sezoni alergija. Od velikog broja različitih oblika vitamina C koji su nam dostupni na tržištu, svakako bi preporučili natrijev askorbat, nekiseli oblik vitamina C koji osigurava visoki stupanj apsorpcije tog vitamina te je zbog svog nekiselog oblika blagotvoran za sluznicu želuca.
Foto: Shutterstock
