Rano otkrivanje bolesti omogućuje uspješnije liječenje. Obavljate li redovito sistematski pregled?
Svrha medicine je liječiti bolest, a ideal je spriječiti nastanak bolesti. Ako je bolest neizbježna, otkrivanje u ranom stadiju omogućuje uspješnije lliječenje.
Kasno postavljena dijagnoza najčešće je uvod u iskustvo trpljenja i boli, te straha zbog dugotrajnijeg i neizvjesnijeg oporavka. Zbog bolje prevencije poboljevanja i ranije dijagnostike, u medicinskoj praksi je uobičajeno raditi preventivne sistematske preglede.
Što je sistematski pregled?
To je cjeloviti, detaljni pregled tijela i većine organa („od glave do pete“). U Poliklinici Sunce standardni sistematski pregled sastoji se od slijedećih elemanata:
1. pregled interniste
2. laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, pregled urina, glukoza, ureja, kreatinin, urati, CRP, elektroliti (K, Na, Ca), lipidogram (ukupni, LDL i HDL kolesterol, trigliceridi), enzimi (AST, ALT, ALP, GGT), bilirubin i PSA (za muškarce starije od 50 godina)
3. ultrazvučni pregled trbušnih organa
4. ultrazvučni pregled urotrakta
5. EKG
6. rtg. pluća i srca (na indikaciju)
7. ginekološki pregled s PAPA testom
8. ginekološki ultrazvučni pregled
9. ultrazvučni pregled dojki
10. mamografija (za žene starije od 40 godina)
Ako se tijekom sistematskog pregleda pojavi potreba za kontrolom od ranije prisutne bolesti ili se otkrije nova, predlaže se dopuna standardnog programa i vrše se dodatne pretrage ili dijagnostički postupci (npr. ako se nađe povišena koncentracija glukoze u krvi, određuje se HbA1c ili ako se nađe povećana štitnjača, određuje se koncentracija hormona štitnjače i radi se ultrazvuk štitnjače).
Zašto sistematski?
Već je rečeno: radi ranog otkrivanja bolesti i pravovremenog liječenja. U današnje vrijeme, prema učestalosti i smrtnosti, na prvome mjestu su bolesti krvožilnog sustava, a odmah nakon njih slijede maligne bolesti, potom bolesti dišnih puteva, reumatske i druge bolesti.
Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih oboljenja. Sve veća učestalost povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi dovode do oštećenja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajivanja srca i moždanog udara. Nerijetko se čimbenici rizika ovih oboljenja, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkriju prilikom sistematskog pregleda.
Uspjeh liječenja i prognoza malignih oboljenja (rak prostate u muškarca, rak dojke i maternice u žena, kolorektalni karcinom, karcinom želuca, rak pluća) značajno ovise o pravovremenom otkrivanju bolesti. Međutim, često se razvijaju podmuklo, bez ikakvih ili ozbiljnih simptoma. Osim naslijeđa, u čimbenike rizika pojave maligne bolesti također ubrajamo način života, prehrambene navike, tjelesnu (ne)aktivnost, pušenje, te kronične bolesti. Redoviti sistematski pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje nekih malignih promjena bilo probiranjem (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 50 godina; pregled i ultrazvuk dojke u svih žena; određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 40 godina) bilo ciljanom dijagnostikom u članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.
Kako često?
Preporučeno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, u ovisnosti o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih čimbenika rizika opravdavaju i češće sistematske preglede.
Izvor: Sunce.hr
