Fizičke posljedice topline, kao što su toplinski udar i toplinska iscrpljenost, dobro su poznate. Ali vrućina ima i psihičke posljedice – u rasponu od razdražljivosti preko impulzivnosti do problema s koncentracijom.
Dani ekstremne vrućine neizbježna su posljedica zagrijavanja svijeta. Globalno gledano, 2023. je bila najtoplija godina, a Met Office – nacionalna meteorološka služba Ujedinjenog Kraljevstva – predviđa da bi 2024. mogla biti još gora.
Izvješće APA-e i ecoAmerica iz 2023. o djeci i mladima i klimatskim promjenama pokazalo je da su mladi ljudi posebno izloženi riziku, s obzirom na potencijalni utjecaj topline na mentalno zdravlje i razvoj mozga.
Ekstremna vrućina može učiniti ljude depresivnijima ili razdražljivijima, može izazvati psihotične napade, a ljudi koji uzimaju određene psihijatrijske lijekove osjetljiviji su na vrućinu, kaže Jane Gilbert, prva svjetska voditeljica odjela za toplinu u Miamiju.
Toplina pogoršava simptome mentalnog zdravlja
Najneposrednije opasnosti od topline su fizičke. Kada tijelo gubi previše vode i soli putem znoja, rezultat je iscrpljenost od vrućine, obilježena vrtoglavicom, znojnom kožom i ubrzanim pulsom. Neliječena toplinska iscrpljenost može brzo napredovati do toplinskog udara.
Toplinski udar iznimno je ozbiljno stanje koje može ubiti gotovo dvije trećine onih koji ga dožive tijekom toplinskih valova. No manje smrtonosne posljedice vrućine mogu biti i dalekosežne.
Čini se da toplina pogoršava simptome mentalnog zdravlja u mnogim dijagnozama. Američka studija o posjetima hitnoj službi u vezi s mentalnim zdravljem otkrila je povećanje od 8% u posjetima za mentalno zdravlje tijekom najtoplijih dana ljeta u usporedbi s najhladnijim danima.
Specifična stanja mentalnog zdravlja pogoršana vrućinom uključivala su poremećaje ovisnosti o drogama, anksioznost i poremećaje povezane sa stresom, poremećaje raspoloženja, shizofreniju i srodne poremećaje, samoozljeđivanje i poremećaje ponašanja u djetinjstvu.
Dolaze topliji dani: prepoznajte simptome toplinske iscrpljenosti
Također može postojati bihevioralna ili kognitivna komponenta ljetne depresije, budući da se ljudi koji ne podnose vrućinu mogu izolirati kod kuće ili upasti u spiralu straha od dugih, sparnih ljetnih mjeseci. Ljetni tip sezonske promjene raspoloženja razlikuje se od zimskog po tome što ljudi sa zimskim SAD-om obično prijavljuju debljanje, žudnju za hranom i previše spavanja, dok ljudi s ljetnom verzijom poremećaja imaju tendenciju prijavljivati gubitak težine, gubitak apetita i nesanicu.
H. A.
