Iako se ove krvne pretrage ne rade rutinski, trebali bi ih napraviti barem jednomm u životu kako biste saznali spadate li u rizičnu skupinu za kardiovaskularne bolesti
Nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti, uz genetske predispozicije, najvažniji su čimbenici rizika za razvoj kroničnih bolesti. Od svih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti u svijetu.
Upravo to je razlog da se na vrijeme identificira rizična skupina ljudi i pod kontrolu stave svi čimbenici rizika na koje možemo utjecati.
Kardiolog otkriva najbolje voće za snižavanje krvnog tlaka
Laboratorijske pretrage krvi mogu puno pokazati, kaže magistar nutricionizma Nikola Talan. Uz adekvatnu interpretaciju rezultata mogu nam otkriti, osim trenutnog stanja organizma, i neke rizike od razvoja kroničnih bolesti.
Dodatno, nama nutricionistima daju uvid u mikronutritivni status pojedinca. Jednostavno rečeno, daju nam uvid u to imate li neke nutritivne deficite ili ne, kaže Talan.
Ističe kako je analiza krvnih biomarkera najprecizniji test kojega možemo napraviti, no problem je što se koristi samo za identifikaciju bolesti, a ne i za prevenciju. Dodatan problem je mšto se na rutinskom sistematskom pregledu ne koriste svi testovi.
Kako je istaknuo, tri su najbitnije krvne pretrage koje bi svatko trebao napraviti kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.
1. Apolipoprotein B (ApoB)
Većina ljudi primijetila je na svojim nalazima standardni lipidni panel koji uključuje ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. Oni nam daju odlične informacije o riziku od kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze.
Kada su razine kolesterola, a posebice LDL kolesterola previsoke, tada se on može ubaciti u stijenke naših krvnih žila te dovesti do plaka te srčanog ili moždanog udara.
Kako bi se maksimalno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, Europsko kardiološko društvo već je 2019. izašlo s preporukom da se razine LDL kolesterola održavaju što je niže moguće. Međutim, zaključili su i da je ApoB točniji biomarker kardiovaskularnog rizika.
Kolesterol u krvi putuje lipoproteinima (HDL, LDL, IDL, VLDL, itd.) koje dijelimo u dvije „obitelji“: Apolipoprotein A (ApoA) i Apolipoprotein B (ApoB).
Apolipoproteini su molekule koje lipoproteinima daju strukturu, stabilnost i topljivost, a odgovorni su za njihov transport i metabolizam. ApoB se primarno nalazi na površini skupine lipoproteina koje kolokvijalno nazivamo „lošim kolesterolom“ – LDL, VLDL, IDL.
ApoB je bolji prediktor aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti jer mjeri koncentraciju lipoproteina i daje procjenu koncentracije cijele “ApoB obitelji”.
2. Lipoprotein (a)
Lipoprotein (a) je uz ApoB najvažniji biomarker rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog činjenice da se ne provjerava na rutinskim kontrolama, većina ljudi nikad nije čula njega, a kamo li odradila analizu.
Manjak proteina može učiniti kožu naboranom i opuštenom – što učiniti?
Lipoprotein (a) je posebice koristan kao dugoročni prediktor rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ako dobijete povišene rezultate Lp (a) to znači da imate 3 do 4 puta veću šansu od srčanog udara, 3x veću šansu od aortalne stenoze te 1,5x veću šansu od smrtnosti od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.
Iako se, nažalost, ne provjerava na rutinskim kontrolama, dobra vijest je da većina kliničkih smjernica preporučuje testiranje Lp (a) jednom u životu kako bi se odredio “genetski uvjetovan” rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Razine Lp (a) prvenstveno su uvjetovane genetikom, a način života i prehrana imaju minimalan utjecaj na njih.
3. Homocistein
Ova je aminokiselina prirodno prisutna u krvi, nije esencijalna te nastaje normalnim metabolizmom, točnije procesom metilacije. Osobe koje ne unose dovoljno vitamina B skupine ili imaju određene genetske predispozicije (MTHFR mutacija) imaju povećane razine homocisteina u krvi.
Vitamini B12, B6 i folat (vitamin B9) razgrađuju homocistein i stvaraju druge molekule potrebne tijelu. U tom kontekstu visoke razine homocisteina mogu direktno označavati nedostatak tih vitamina.
Bez liječenja, povišene razine homocisteina povećavaju rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Meta analiza iz 2022. godine pokazala je da se za svakih 5 µmol/L povećanja homocisteina, rizik od srčanog udara raste za oko 22%.
N. M.
