Struka i znanost došla je do metode rane dijagnostike za najčešća sijela, za najsmrtonosnije karcinome, a ljudi moraju biti svjesni da se trebaju odazvati na pregled jer je to za njihovo dobro. Ključno je da svi naši građani dobiju informaciju da se to radi kod nas. Nitko ne zna hoće li i kad oboljeti od karcinoma, stoga je naglasak na kontinuitetu.
Ići na preventivni pregled ili ne, osobna je odluka jer danas to sustav omogućava. Program je završen i odobren, a ostalo je pacijentova odgovornost prema svom zdravlju. Ako ne prema sebi, onda je to odgovornost prema djeci, obitelji, društvu… Jer znati da se karcinom može izliječiti, mislim da je to dovoljno da svatko od nas donese razumnu odluku i odazove se pozivu na pregled, poručuje akademik Miroslav Samaržija.
Kako se otkriva rak pluća? Liječnici s Jordanovca objašnjavaju postupak
Predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac u uvodnoj je rečenici sažeo zašto je važno odazvati se na preventivni pregled za rano otkrivanje raka pluća. Boljka svakog preventivnog programa jest odaziv ljudi jer u nas ovakvi pregledi nisu zakonska obveza, nego izbor pojedinca. Posljednji takav program, a koji poziva i akademik Samaržija, rano je otkrivanje raka pluća na kojem je posljednjih godina radio zajedno s kolegama kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Jer riječ je o programu koji tek pojedine europske zemlje provode samo djelomično – nijedna zemlja nema rano otkrivanje raka pluća na cijelom svojem teritoriju i na ovakav način. Puno se, posebice posljednjih dana, govori o ovom probiru koji će u praksi zaživjeti za tri mjeseca. Dotad će se, valja istaknuti, u svako računalo svakog obiteljskog liječnika i svih 16 bolnica u kojima će se pretraga raditi “unijeti”, da pojednostavimo, potrebna informatička struktura.
Educiranje radiologa i usklađivanje svih komponenti
Iduća tri mjeseca vrijeme je za usklađivanje svih komponenti sustava. On zahtijeva da sve ordinacije obiteljskih liječnika, 16 radiologija, budu na istoj informatičkoj platformi. Sve se mora unijeti u svako od tih računala i povezati s bolnicom. Tako da pacijent ne mora sam činiti ništa. Napravili smo precizan protokol i educirali sve radiologe u 16 centara kako se radi CT s niskom dozom zračenja. I tu smo postavili najviše kriterije jer smo uzeli liječnike koji imaju visoko iskustvo u radu s CT-om, a potom smo u tri tečaja proveli edukaciju sa stručnjacima iz Amerike i Njemačke. Stavili smo visokokvalitetne ili najkvalitetnije dostupne uređaje u program koji će isporučiti odličnu pretragu s malom dozom zračenja. To je doslovno razina zračenja koja se primi na interkontinentalnom letu. Dakle, više smo ozračeni kada odletimo do Amerike i nazad negoli što ćemo biti ovom CT pretragom, opisuje akademik Samaržija.
Ono što je nužno ponavljati jest da se rak pluća može otkriti u ranoj fazi kada je izlječiv. I da je, nažalost, u ovom trenutku u Hrvatskoj posve suprotno te da se bolest otkriva u kasnoj fazi kada je smrtonosna. Stoga 90 posto oboljelih, od njih oko tri tisuće godišnje u Hrvatskoj, umire. To treba ponavljati kako bi se ljudi odazvali na ovaj preventivni pregled za koji neće biti šetanja po uputnice i nalaze, nego će sve potrebno dobiti kod svojeg obiteljskog liječnika. Upravo će obiteljski liječnici imati alate za procjenu tko treba na ovaj preventivni CT niskog zračenja, oni će dati svom pacijentu termin i obavijestiti ga o povratnom nalazu. Program funkcionira poštedno za pacijenta. Budući da je pušenje visok rizični čimbenik za razvoj raka pluća, u program su uključeni svi pušači u dobi od 50 do 75 godina koji puše kutiju cigareta dnevno već 30 godina ili dvije kutije dnevno tijekom 15 godina.
Upravo je to skupina koja ima rizik nastanka karcinoma 20 puta veći od mlađeg čovjeka ili nekoga tko nije pušač. Procjena je da takvih pušača u Hrvatskoj ima 50 tisuća i, ako pretpostavimo da će ih se u prve dvije godine probira odazvati od deset do 20 posto, kakvo je iskustvo iz drugih preventivnih programa, godišnje bismo mogli napraviti od pet do deset tisuća CT pregleda. Bit ćemo izuzetno zadovoljni ako u iduće dvije-tri godine postignemo da je taj odaziv između 20 i 50 posto. Budu li se javili svi koji su kandidati, očekujemo smanjenje smrtnosti od 20 posto, što je 600 života godišnje. Teško je očekivati da ćemo postići 50-postotni odaziv bez nekoliko godina intenzivnog rada kao društvo u cjelini. Danas se u većine ljudi otkrije rak pluća kada je metastatski i tu nema izlječenja, nego mi liječnici samo produljujemo život. Nekomu godinu, nekomu deset, a sada smo u pojedinih pacijenata već postigli 15 godina produljenja života. Ovima koji ulaze u program rane dijagnostike karcinom će se otkriti u prvom stadiju bolesti, i tu je izlječenje operacijom oko 90 posto, objašnjava akademik Samaržija.
Budući da ovakvi nacionalni programi praktički ne postoje, dostupni su podaci iz istraživanja od kojih je najveće napravljeno na 50 tisuća ljudi i prema kojima je preventivnom CT pretragom niske doze zračenja kod muškaraca smanjena smrtnost od 20 do 25 posto, a kod žena čak 40 posto. Dovoljno je medicinskih dokaza zašto je važno da program zaživi i da se na njega odazovu svi koji trebaju te da pritom, poručuje akademik Samaržija, postoji kontinuitet.
“To nije akcija koju radimo tri mjeseca i gotovo. Moramo kao društvo biti konzistentni. Program za rak dojke počeli smo prije 20 godina i danas imamo rezultate. Tako će biti i s ovim. Struka i znanost došli su do ranodijagnostičkih metoda za najčešća sijela, za najsmrtonosnije karcinome, a ljudi moraju shvatiti potrebu i korist od tih pregleda. Za svoje dobro. Danas se toliko dugo živi da će svatko tijekom života razviti neki karcinom. Da, nažalost, to je tako. Karcinom je pluća najsmrtonosniji pa je vrlo vrijedno što smo dobili priliku da se on može rano otkriti, da imamo tehnologiju i program koji nam to omogućuje. To su sve postignuća zdravstvenog sustava, a vrlo je malo sustava koji imaju visokokvalitetnu opremu na kojoj mogu u cijeloj zemlji napraviti niskozračeću pretragu. Ključno je da svi naši građani dobiju informaciju da se to radi i da je to kod nas moguće obaviti. Da je moguće spasiti život. Nitko ne može znati hoće li i kad oboljeti od karcinoma i stoga je naglasak na kontinuitetu, govori akademik Samaržija.”
Pacijenti se informiraju kod svog obiteljskog liječnika
Pacijenti se kod svojeg obiteljskog liječnika mogu informirati jesu li kandidati za pregled i predbilježiti se na njega. Kada se dovrši umrežavanje, zaživjet će i program, no nije moguće da počne svuda u isto vrijeme. Da svaka obiteljska ordinacija imati instaliran program, to sigurno nije izvedivo odjednom, jednako kao što nije moguće ni da svi pacijenti koji budu upućeni na CT dobiju termin u nekoliko dana. Važno je istaknuti da će pacijent biti praćen upravo zahvaljujući tom informatičkom sustavu probira za rano otkrivanje raka pluća. Razrađen je točno definiran sadržaj nalaza koji će biti strukturirani i sadržavati jasne upute što i kako dalje s pacijentom ovisno o njegovu nalazu. Znat će se treba li se javiti na kontrolu za godinu-dvije godine ili mu je potrebna daljnja obrada. No, ono što je još važno naglasiti jest da, osim stanja pluća, ova kratka i bezbolna pretraga na slikama prikazuje i druge organe.
Cijela rana dijagnostika širit će se s karcinoma pluća na druge bolesti pluća. Ovo što smo mi sada počeli vrh je ledene sante; počinjemo s karcinomom pluća jer dosad nismo imali pravu dijagnostiku. Sada smo dobili mogućnost da tu smrtonosnu bolest rano dijagnosticiramo, ali ćemo istodobno moći vidjeti i dijagnosticirati emfizem, KOPB, ako nešto vidimo na štitnjači. Usto, vidi se i jetra jer se jednim snimanjem vidi cijeli prsni koš i dio trbuha, štitnjača, velike krvne žile, srce, može se odrediti kalcij u koronarnim arterijama kao rani pokazatelj koronarne bolesti… Sve se to stavlja u strukturirani nalaz radiologa, objašnjava predstojnik Jordanovca.
Preventivnim programom za rano otkrivanje raka pluća vidjet će se dakle niz drugih organa i otkriti moguće promjene i bolesti na njima. Pacijenti će o svemu tome biti informirani te, hipotetski govoreći, ako su pluća u redu, a snimka je pokazala promjene na štitnjači, pacijent će dalje biti praćen, odnosno upućen na obradu specijalistu kojem treba. Pacijent neće, kako kaže dr. Samaržija, biti prepušten sam sebi, nego vođen, što je rezultat upravo informatizacije cijelog projekta. Inače, ova klinika KBC-a Zagreb u ovoj će godini napraviti još jedan važan iskorak u zdravstvenom sustavu Hrvatske. Naime, u pripremi je transplantacija pluća, što se dosad radilo u suradnji s AKH bolnicom u Beču. Na taj je način već oko stotinu pacijenata iz Hrvatske operirano, odnosno transplantirana su im pluća.
Petogodišnje preživljenje, koje je kod onkoloških dijagnoza ustaljeno mjerilo, postignuto je kod čak 75 posto pacijenata kojima su transplantirana pluća. Kako objašnjava akademik Samaržija, Ministarstvo zdravstva i struka donijeli su odluku da se u ovom trenu jedina karika koja je nedostajala u Hrvatskoj – transplantacija pluća – počne obavljati u KBC-u Zagreb u ovoj godini. Do Uskrsa ove godine očekuje se dovršiti proces edukacije kirurga. Kako kaže dr. Samaržija, tri su liječnika s Jordanovca, odnosno Rebra u ovom trenutku u Beču, a na edukaciju će još dvoje liječnika. To je još jedan iskorak u medicini i zdravstvenom sustavu Hrvatske zacrtan za realizaciju tijekom ove godine.
Uspjesi transplantacijskih programa u Hrvatskoj svjetski su prepoznati, a očito je plan taj program proširiti i uvođenjem transplantacije pluća. Upravo se to priprema u Zagrebu.
Karcinom pluća: Hrvatska kreće u ozbiljnu borbu s ovim rakom, a znate li prepoznati simptome?
Ivana Rimac Lesički
Foto: Robert Anić/PIXSELL
