Astma je bolest svih dobnih skupina. Većini se žena astma dijagnosticira između 45. i 55. godine života, a iznimno malen broj njih je svjestan da se nalazi u rizičnoj skupini.
Prema jednom američkom istraživanju, 75 posto hospitalizacija odraslih zbog
astmatičnog napada otpada na žene. Druga su istraživanja pokazala da se od
1982. godine broj teških napada kod žena udvostručio. Trenutno osam milijuna
žena pati od ove bolesti, a čak 62 posto smrtnih slučajeva uslijed astmatičnog napada su žene.
Još nije sasvim sigurno zašto su ženske osobe tako osjetljive, stoga su potrebna
daljnja istraživanja kako bi se otkrio uzrok. No, prema studiji Allegheny
University iz Philadelphije žene imaju najgore napadaje astme tri dana prije i
četiri dana poslije menstruacije.
Teški astmatični napadaji tijekom menstruacije povezani su s razinom estrogena
u tijelu. Pred menstruaciju razina ovog hormona naglo padne. Nakon što ponovno
naraste, rizik od napada sve je manji. Ako ženskoj osobi poraste razina
estrogen, pa onda naglo padne, njen će dišni sustav postati jako osjetljiv, a
to je jedan od glavnih preduvjeta za astmatični napadaj.
Odmah posjetite liječnika:
- Ako se simptomi
pogoršavaju, čak i nakon uzimanja dodatnih lijekova. - Ako teško dišete, ili se
kapacitet pluća smanjio i do 50 posto. - Ako teško hodate ili
govorite. - Ako vam usnice i nokti
poprime ljubičasto sivu boju.
Kako uspješno kontrolirati astmu?
1. Dijagnosticirana astma
Imate li neke od ovih simptoma: kašljanje, osjećaj kao da imate utege na
prsima, gubitak daha tijekom dana, ili barem dva puta godišnje? Budite li se
tijekom noći zbog kašlja ili “teških prsa”? Imate li osjećaj da će
simptomi nestati ako sjednete, makar jednom godišnje? Ako je odgovor na barem
jedno od ovih pitanje DA, odmah posjetite liječnika.
2. Pratite razvoj svoje bolesti
Učestalost i jačina simptoma odredit će kojoj kategoriji astme pripadate, a to
će na kraju odrediti tretman liječenja.
3. Lijekove uzimajte onako kako su propisani
Ako vam je liječnik odredio svakodnevnu terapiju, držite je se. Vrlo je važno da kortikosteroide
unosite svaki dan, ako su vam tako propisani. Čak i ako vam bude bolje i
nemate uobičajene simptome. Inhalacijom kortikosteroida simptomi slabe, a napadi
postaju rjeđi.
Bronhodilator inhalirajte kada i ako vam zatreba. Kada osjetite da napad
dolazi, uzmite bronhodilator i ne paničarite. Znate što trebate učiniti, stoga
se saberite i učinite to mirno.
4. Ne podcjenjujte ozbiljnost napadaja
Bronhodilator inhalator je najbolje uzeti ranije, a ne kada je već prekasno. Objasnite
svojim bližnjima kako vam mogu pomoći ukoliko se napad ponovno javi.
5. Pratite učestalost simptoma
astme
Ako bronhodilator koristite prečesto ili imate osjećaj da vam ne pomaže,
obratite se liječniku. Liječnik će najvjerojatnije privremeno dodati neki drugi
lijek, povećati dozu kortikosteroida ili prepisati oralni kortizon tijekom 7 do
10 dana kako bi vratio astmu pod kontrolu. Kako biste si pomogli, vodite
dnevnik učestalosti napadaja.
6. Ako imate umjerenu ili tešku
astmu, koristite spirometar
Spirometrom pratite rad pluća. Ako ga koristite, moći ćete na vrijeme i pravilno
reagirati.
7. Imate napadaje tijekom vježbanja
Bronhodilator koristite prije vježbanja, te se polagano upustite u
program. Tijekom toplih dana vježbajte vani, a tijekom hladnih unutra. Ako
vježbate vani tijekom hladnih dana, nosite povez ili rubac preko usta i nosa.
Tako ćete udisati nešto topliji zrak. Premda vježbanje može potaknuti napadaj, ono
također čini pluća snažnijim, što će na kraju smanjiti simptome astme.
8. Izbjegavajte faktore koji
potiču astmu
Vodite dnevnik simptoma. Zapisujte što jedete, vrijeme, kada ste uzeli lijek,
kada ste vježbali te moguće alergene.
Obavite kožne i krvne pretrage. Česti alergeni su kućna prašina, cvjetni prah,
životinjska prhut, žohari, dim cigarete, parfemi te čak i hladan zrak.
9. Osnažite tijelo
Potaknite imunološki sistem zdravom
prehranom, spavanjem, dovoljnim unosom tekućine te redovitom vježbom.
10. Pripazite!
Stres je poznat kao “okidač” astme. Ako ste pod stresom, okušajte se
u vizualizaciji, jogi ili meditaciji. Skloni ste žgaravici? Ne
konzumirajte jelo i piće tri sata prije spavanja, a u krevetu glavu držite na
povišenom. Ako je žgaravica učestala, posjetite liječnika.
Provjerite da vam možda aspirin ne
potiče napadaje astme. Ovo se može dogoditi kod osjetljivijih ljudi. Obavezno
provjerite kako lijek djeluje na astmu, prije nego ga počnete koristiti.
Maja Popović
