Kako se žene bore s ispadanjem kose? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Kako se žene bore s ispadanjem kose?

Što se događa kada kosa žena pojačano ispada? Koja je razlika između sezonskog i hormonalno uzrokovanog ispadanja kose? Možemo li prehranom utjecati na zdravlje naše kose? Odgovore smo potražili kod stručnjaka.

Vlas dnevno izraste oko 0,35 mm, pa ako pomnožimo s
brojem folikula u vlasištu, ispada da nam dnevno izraste čak oko 35 metara kose! Prirodni
ciklus vlasi nalaže kako ona mora ispasti jednog dana. Normalnim se smatra
gubitak od 100 vlasi dnevno, dok gubitak veći od 300 vlasi nagoviješta
probleme.

Efluvij, odnosno pojačano ispadanje vlasi naposljetku
završava alopecijom – odsutnošću ili značajnim prorjeđenjem vlasi, tj.
ćelavošću. O uzrocima ispadanja kose razgovarali smo s
dermatovenerologinjom Jelenom Meštrović Štefekov iz ordinacije za
dermatovenerologiju Jasna Lesić.

Jelena Meštrović Štefekov, dr.med.spec.         
dermatovenerolog

Koliko vlasi
“normalno” ispadne dnevno? Kada je vrijeme za uzbunu?

U koži vlasišta ima u prosjeku 100.000 dlačnih folikula; oko
600 po centimetru kvadratnom. Njihov je broj gotovo dva puta veći u
novorođenačkoj dobi, dok je upola manji nakon 50. godine života. Normalnim se
smatra gubitak do 100 vlasi dnevno. Ukoliko je veći, potrebno je ustanoviti
zašto. Zabrinjavajućim smatramo gubitak od oko 300 vlasi dnevno. Svaka vlas ima svoj ritam rasta; ciklus je individualan i
asinkron. To je poželjno, jer bi u 
suprotnom sve vlasi ispale tijekom samo dva do tri mjeseca koliko traje
završna faza rasta, tzv. telogena faza ili faza mirovanja vlasi. No
zahvaljujući različitom ritmu rasta, gubitak vlasi je postupan i neprimjetan.

Koje su faze rasta
vlasi?

Postoje tri faze rasta dlake: anagena, katagena i, već
spomenuta, telogena faza. Anagena je faza najvažnija: to je faza rasta dlake
koja traje dvije do šest (moguće i više) godina. Kada se rast zaustavi,
govorimo o katagenoj fazi. Smatra se normalnim da u vlasištu imamo 85-90 posto anagenih
vlasi, no ukoliko je njihov broj manji, osobito ukoliko doseže brojku od 70
posto, govorimo o efluviju ili pojačanom ispadu vlasi. Metodu kojom određujemo
postotak vlasi u pojedinoj fazi rasta zovemo trihogram, no treba reći da ona
nije nužna za postavljanje kliničke dijagnoze efluvija.

Efluvij, odnosno pojačano ispadanje vlasi naposljetku završava
alopecijom – odsutnošću ili značajnim prorjeđenjem vlasi, tj. ćelavošću.

Što se događa kada
kosa pojačano ispada?

Veći broj vlasi odjednom, naglo, prije no što je za
očekivati, prelazi iz faze rasta (anagene) u fazu mirovanja tj. ispada vlasi
(telogenu). Uzroci mogu biti razni, no
najčešći su
:

  • hormonalni poremećaji: gubitak kose dva
    do četiri mjeseca nakon poroda tzv. postpartalna alopecija, potom bolesti
    štitne žlijezde (hipertiroidizam i hipotiroidizam, kao i povišene razine hormona štitnjače,
    tzv. Hashimoto tiroiditis), bolesti hipofize i nadbubrežne žlijezde, sy PCO, započinjanje
    ili prestanak uzimanja oralnih kontraceptiva, i dr.

Postpartalna alopecija traje nekoliko mjeseci nakon čega
nastupi potpuni izrast vlasi (jedino u slučaju genetske predispozicije – tzv.
androgenetske alopecije može zaostati trajno prorjeđenje u prednjem dijelu
vlasišta.

  • akutni stres: operacije, prometne
    nesreće, emocionalni stres – stanja u kojima se pojačano luče tipični
    medijatori stresa koji inhibiraju rast dlake. To su tzv. tvar P, te već
    spomenuti hormoni ACTH, prolaktin, kortizol, ali i neki drugi mehanizmi.
  • manjak željeza, cinka, bakra, biotina i
    esencijalnih aminokiselina, nepravilna prehrana, dijeta
    : ukoliko se
    ustanovi anemija svakako ju je potrebno liječiti (naravno, ne samo radi
    efluvija). Smatra se kako 20-30 posto žena ima deficit željeza radi menstruacije
    i često deficitarne dijetalne prehrane, no ne dolazi u svih do pojačanog ispada
    vlasi. Na nedostatak ovih elemenata treba posumnjati kod značajnijeg gubitka
    tjelesne težine, iscrpljujućih dijeta kod kojih se prehrana svede na dvije ili
    tri namirnice, poremećaja u prehrani, neizbalansirane prehrane u kojoj se
    izbjegavaju namjernice životinjskog podrijetla i sl.. Iako su u literaturi
    opisivani slučajevi alopecija radi nedostatka cinka i bakra, ti su slučajevi iznimno
    rijetki. No, bez obzira na malu vjerojatnost, nikad ih dijagnostički ne
    zaobilazimo.   
  • akutne i kronične bolesti: u prvom redu infekcije, osobito one koje prati visoka
    temperatura, ali i druge akutne i kronične bolesti i stanja
  • lijekovi: citostatici, beta blokatori, oralni kontraceptivi i neki
    drugi hormoni, antikoagulansi, antidepresivi, ACE inhibitori, Litij, sintetski
    derivati vitamina A, teški metali,  i dr.

Navedeni uzroci mogu
dovesti do značajnijeg gubitka vlasi. No, treba li nas zabrinjavati
sezonsko ispadanje kose?

Ne, ono se javlja većinom u jesen i povezuje se s godišnjim
fluktuacijama hormona štitnjače, tj. povećanim koncentracijama T3 u rujnu i T4
u listopadu; pojačani ispad ne smije trajati dulje od tri mjeseca. U suprotnom se ne
radi o sezonskom efluviju.

Što je to
androgenetska alopecija
?

To je najčešći oblik prorjeđenja i/ili gubitka vlasi, karakteristično u
prednjem dijelu vlasišta i tjemenu, javlja se i u muškaraca i u žena.
Androgenetska alopecija je genetski determinirana, a ono što
nasljeđujemo je osjetljivost receptora na pojedinim dlačnim
folikulima na androgene – muške spolne hormone – čija je koncentracija u krvi
normalna.

Govorimo li u tom slučaju o bolesti?

Androgenetska alopecija nije bolest, to je fiziološki proces, koji se za
sada dostupnom terapijom može usporiti, odgoditi. Po
prestanku korištenja, kosa nastavlja opadati po svom genetski šifriranom kodu.

Iznimka mogu biti žene, osobito mlađe, te one koje uz androgenetsku alopeciju
imaju i druge znakove tzv. hiperandrogenemije – pojačanu dlakavost, akne,
neredovite menstrualne cikluse, PCO – pa je nakon dijagnostike – određivanja
spolnih hormona iz krvi i UZV jajnika – potrebno hormonalno liječenje.  

Mogu li nepravilna
njega ili agresivni tretmani (bojenje, trajna ondulacija) oštetiti vlasi?

Svakako. Već šamponi koji pretjerano „odmašćuju“ lipidni
sloj kutikule mogu dugoročno oštetiti vlas. Kutikula je zaštitni, vanjski
omotač vlasi. Ako ju „slomimo“ i dođemo do korteksa vlasi kojeg ona čuva,
proces je ireparabilan. Kosa je tada suha, gruba, ispucala, slomljena. Kad ju
pogledamo pod mikroskopom vidimo promjene od kojih je najteža tzv.
trichorrhexis nodosa – „čvorasta“ vlas, koja izgleda poput užeta koji samo što
nije pukao (njegove krajeve spaja nekoliko niti). Jedino što tada možemo učinti
jest šišanje.

Bojenje kose i trajna ondulacija slamaju veze među pojedinim
aminokiselinama od kojih je građen keratin (osnovni, temeljni protein) vlasi.
Zahvaljujući tim vezama, kosa ima čvrstoću i fleksibilnost. To ne znači da
nećemo bojiti kosu, no moramo biti sigurni u kvalitetu proizvoda koji koristimo
i ne smijemo, radi boljeg efekta (najčešća greška), produžiti vrijeme
aplikacije. Oksidativni procesi tada ireverzibilno oštećuju vlas.

Kod pravilnog korištenja postoji oštećenje, no ono je manje
i reparabilno. Vrlo je važna adekvatna njega; korištenje regeneratora za kosu,
i šampona koji „uvažavaju“ njezin lipidni sloj. Postoje i dobri pakunzi i druga
sredstva koja čuvaju kutikulu. Kosu ne bi smjeli prati češće od dva puta
tjedno, jer sama voda, a potom sušenje fenom, oštećuju vlasi.

Kakvu ulogu imaju
vanjski utjecaji?

Sunce i more znaju izazvati i veća oštećenja vlasi od
navedenih kemikalija; UVB i UVA razgrađuju pigment vlasi, a more, sol, toplina,
vjetar, uzrokuju degenerativne promjene, osobito kutikule, što za posljedicu
ima razgradnju i gubitak proteina kose. Oksidacija aminokiselina dovodi do žućkastog tona vlasi
tzv. „photoyellowing“. Kiša i hladnoća također oštećuju vlasi.

Utjecaj atmosferilija na kosu nije malen, niti zanemariv pa
se za njega u literaturi koristi naziv „weathering“. Količina svjetla utječe na rast vlasi, naime,
suprotno očekivanom, dlaka brže raste zimi kad je količina svjetla manja.

Kao što je već navedeno, ključna je adekvatna njega, a
tijekom ljetnih mjeseci zaštita od sunca – korištenjem preparata koji sadrže UV
filtere, te mehanička zaštita (kapa, šešir, suncobran).

Možemo li prehranom
utjecati na zdravlje kose?

Prehranom možemo utjecati na zdravlje čitavog organizma, pa
tako i kose. Neobično je važno što unosimo u organizam. Pravilnom prehranom
možemo prevenirati brojna stanja i bolesti, možemo postojeću bolest držati pod
kontrolom, a mnoge i izliječiti. Kosa, radi svoje osnovne građevne
jedinice  – keratina – proteina čije su
strukturne jedinice aminokiseline, „voli“ proteinske namirnice – ribu, osobito
plavu, tunu, losos, koje su bogate i omega masnim kiselinama, potom jaja, krto
meso, soju i druge proteinske namirnice neživotinjskog podrijetla. Mahunarke i
žitarice, zeleno povrće, jer su bogate željezom i cinkom, te vitaminima B
kompleksa. Naime, vlas dnevno izraste oko 0,35 mm, pa ako pomnožimo
s brojem folikula u vlasištu, ispada da nam dnevno izraste čak oko 35 m kose!

Karmen Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo