Kako se žene bore s ispadanjem kose?

kosa, uvijac za kosu

Što se događa kada kosa žena pojačano ispada? Koja je razlika između sezonskog i hormonalno uzrokovanog ispadanja kose? Možemo li prehranom utjecati na zdravlje naše kose? Odgovore smo potražili kod stručnjaka.

Vlas dnevno izraste oko 0,35 mm, pa ako pomnožimo s brojem folikula u vlasištu, ispada da nam dnevno izraste čak oko 35 metara kose! Prirodni ciklus vlasi nalaže kako ona mora ispasti jednog dana. Normalnim se smatra gubitak od 100 vlasi dnevno, dok gubitak veći od 300 vlasi nagoviješta probleme.

Efluvij, odnosno pojačano ispadanje vlasi naposljetku završava alopecijom – odsutnošću ili značajnim prorjeđenjem vlasi, tj. ćelavošću. O uzrocima ispadanja kose razgovarali smo s dermatovenerologinjom Jelenom Meštrović Štefekov iz ordinacije za dermatovenerologiju Jasna Lesić.

Jelena Meštrović Štefekov, dr.med.spec.         
dermatovenerolog

Koliko vlasi "normalno" ispadne dnevno? Kada je vrijeme za uzbunu?

U koži vlasišta ima u prosjeku 100.000 dlačnih folikula; oko 600 po centimetru kvadratnom. Njihov je broj gotovo dva puta veći u novorođenačkoj dobi, dok je upola manji nakon 50. godine života. Normalnim se smatra gubitak do 100 vlasi dnevno. Ukoliko je veći, potrebno je ustanoviti zašto. Zabrinjavajućim smatramo gubitak od oko 300 vlasi dnevno. Svaka vlas ima svoj ritam rasta; ciklus je individualan i asinkron. To je poželjno, jer bi u  suprotnom sve vlasi ispale tijekom samo dva do tri mjeseca koliko traje završna faza rasta, tzv. telogena faza ili faza mirovanja vlasi. No zahvaljujući različitom ritmu rasta, gubitak vlasi je postupan i neprimjetan.

Koje su faze rasta vlasi?

Postoje tri faze rasta dlake: anagena, katagena i, već spomenuta, telogena faza. Anagena je faza najvažnija: to je faza rasta dlake koja traje dvije do šest (moguće i više) godina. Kada se rast zaustavi, govorimo o katagenoj fazi. Smatra se normalnim da u vlasištu imamo 85-90 posto anagenih vlasi, no ukoliko je njihov broj manji, osobito ukoliko doseže brojku od 70 posto, govorimo o efluviju ili pojačanom ispadu vlasi. Metodu kojom određujemo postotak vlasi u pojedinoj fazi rasta zovemo trihogram, no treba reći da ona nije nužna za postavljanje kliničke dijagnoze efluvija.

Efluvij, odnosno pojačano ispadanje vlasi naposljetku završava alopecijom – odsutnošću ili značajnim prorjeđenjem vlasi, tj. ćelavošću.

Što se događa kada kosa pojačano ispada?

Veći broj vlasi odjednom, naglo, prije no što je za očekivati, prelazi iz faze rasta (anagene) u fazu mirovanja tj. ispada vlasi (telogenu). Uzroci mogu biti razni, no najčešći su:

  • hormonalni poremećaji: gubitak kose dva do četiri mjeseca nakon poroda tzv. postpartalna alopecija, potom bolesti štitne žlijezde (hipertiroidizam i hipotiroidizam, kao i povišene razine hormona štitnjače, tzv. Hashimoto tiroiditis), bolesti hipofize i nadbubrežne žlijezde, sy PCO, započinjanje ili prestanak uzimanja oralnih kontraceptiva, i dr.

Postpartalna alopecija traje nekoliko mjeseci nakon čega nastupi potpuni izrast vlasi (jedino u slučaju genetske predispozicije – tzv. androgenetske alopecije može zaostati trajno prorjeđenje u prednjem dijelu vlasišta.

  • akutni stres: operacije, prometne nesreće, emocionalni stres – stanja u kojima se pojačano luče tipični medijatori stresa koji inhibiraju rast dlake. To su tzv. tvar P, te već spomenuti hormoni ACTH, prolaktin, kortizol, ali i neki drugi mehanizmi.
  • manjak željeza, cinka, bakra, biotina i esencijalnih aminokiselina, nepravilna prehrana, dijeta: ukoliko se ustanovi anemija svakako ju je potrebno liječiti (naravno, ne samo radi efluvija). Smatra se kako 20-30 posto žena ima deficit željeza radi menstruacije i često deficitarne dijetalne prehrane, no ne dolazi u svih do pojačanog ispada vlasi. Na nedostatak ovih elemenata treba posumnjati kod značajnijeg gubitka tjelesne težine, iscrpljujućih dijeta kod kojih se prehrana svede na dvije ili tri namirnice, poremećaja u prehrani, neizbalansirane prehrane u kojoj se izbjegavaju namjernice životinjskog podrijetla i sl.. Iako su u literaturi opisivani slučajevi alopecija radi nedostatka cinka i bakra, ti su slučajevi iznimno rijetki. No, bez obzira na malu vjerojatnost, nikad ih dijagnostički ne zaobilazimo.   
  • akutne i kronične bolesti: u prvom redu infekcije, osobito one koje prati visoka temperatura, ali i druge akutne i kronične bolesti i stanja
  • lijekovi: citostatici, beta blokatori, oralni kontraceptivi i neki drugi hormoni, antikoagulansi, antidepresivi, ACE inhibitori, Litij, sintetski derivati vitamina A, teški metali,  i dr.

Navedeni uzroci mogu dovesti do značajnijeg gubitka vlasi. No, treba li nas zabrinjavati sezonsko ispadanje kose?

Ne, ono se javlja većinom u jesen i povezuje se s godišnjim fluktuacijama hormona štitnjače, tj. povećanim koncentracijama T3 u rujnu i T4 u listopadu; pojačani ispad ne smije trajati dulje od tri mjeseca. U suprotnom se ne radi o sezonskom efluviju.

Što je to androgenetska alopecija?

To je najčešći oblik prorjeđenja i/ili gubitka vlasi, karakteristično u prednjem dijelu vlasišta i tjemenu, javlja se i u muškaraca i u žena. Androgenetska alopecija je genetski determinirana, a ono što nasljeđujemo je osjetljivost receptora na pojedinim dlačnim folikulima na androgene – muške spolne hormone – čija je koncentracija u krvi normalna.

Govorimo li u tom slučaju o bolesti?

Androgenetska alopecija nije bolest, to je fiziološki proces, koji se za sada dostupnom terapijom može usporiti, odgoditi. Po prestanku korištenja, kosa nastavlja opadati po svom genetski šifriranom kodu.

Iznimka mogu biti žene, osobito mlađe, te one koje uz androgenetsku alopeciju imaju i druge znakove tzv. hiperandrogenemije – pojačanu dlakavost, akne, neredovite menstrualne cikluse, PCO – pa je nakon dijagnostike – određivanja spolnih hormona iz krvi i UZV jajnika – potrebno hormonalno liječenje.  

Mogu li nepravilna njega ili agresivni tretmani (bojenje, trajna ondulacija) oštetiti vlasi?

Svakako. Već šamponi koji pretjerano „odmašćuju“ lipidni sloj kutikule mogu dugoročno oštetiti vlas. Kutikula je zaštitni, vanjski omotač vlasi. Ako ju „slomimo“ i dođemo do korteksa vlasi kojeg ona čuva, proces je ireparabilan. Kosa je tada suha, gruba, ispucala, slomljena. Kad ju pogledamo pod mikroskopom vidimo promjene od kojih je najteža tzv. trichorrhexis nodosa – „čvorasta“ vlas, koja izgleda poput užeta koji samo što nije pukao (njegove krajeve spaja nekoliko niti). Jedino što tada možemo učinti jest šišanje.

Bojenje kose i trajna ondulacija slamaju veze među pojedinim aminokiselinama od kojih je građen keratin (osnovni, temeljni protein) vlasi. Zahvaljujući tim vezama, kosa ima čvrstoću i fleksibilnost. To ne znači da nećemo bojiti kosu, no moramo biti sigurni u kvalitetu proizvoda koji koristimo i ne smijemo, radi boljeg efekta (najčešća greška), produžiti vrijeme aplikacije. Oksidativni procesi tada ireverzibilno oštećuju vlas.

Kod pravilnog korištenja postoji oštećenje, no ono je manje i reparabilno. Vrlo je važna adekvatna njega; korištenje regeneratora za kosu, i šampona koji „uvažavaju“ njezin lipidni sloj. Postoje i dobri pakunzi i druga sredstva koja čuvaju kutikulu. Kosu ne bi smjeli prati češće od dva puta tjedno, jer sama voda, a potom sušenje fenom, oštećuju vlasi.

Kakvu ulogu imaju vanjski utjecaji?

Sunce i more znaju izazvati i veća oštećenja vlasi od navedenih kemikalija; UVB i UVA razgrađuju pigment vlasi, a more, sol, toplina, vjetar, uzrokuju degenerativne promjene, osobito kutikule, što za posljedicu ima razgradnju i gubitak proteina kose. Oksidacija aminokiselina dovodi do žućkastog tona vlasi tzv. „photoyellowing“. Kiša i hladnoća također oštećuju vlasi.

Utjecaj atmosferilija na kosu nije malen, niti zanemariv pa se za njega u literaturi koristi naziv „weathering“. Količina svjetla utječe na rast vlasi, naime, suprotno očekivanom, dlaka brže raste zimi kad je količina svjetla manja.

Kao što je već navedeno, ključna je adekvatna njega, a tijekom ljetnih mjeseci zaštita od sunca - korištenjem preparata koji sadrže UV filtere, te mehanička zaštita (kapa, šešir, suncobran).

Možemo li prehranom utjecati na zdravlje kose?

Prehranom možemo utjecati na zdravlje čitavog organizma, pa tako i kose. Neobično je važno što unosimo u organizam. Pravilnom prehranom možemo prevenirati brojna stanja i bolesti, možemo postojeću bolest držati pod kontrolom, a mnoge i izliječiti. Kosa, radi svoje osnovne građevne jedinice  – keratina – proteina čije su strukturne jedinice aminokiseline, „voli“ proteinske namirnice – ribu, osobito plavu, tunu, losos, koje su bogate i omega masnim kiselinama, potom jaja, krto meso, soju i druge proteinske namirnice neživotinjskog podrijetla. Mahunarke i žitarice, zeleno povrće, jer su bogate željezom i cinkom, te vitaminima B kompleksa. Naime, vlas dnevno izraste oko 0,35 mm, pa ako pomnožimo s brojem folikula u vlasištu, ispada da nam dnevno izraste čak oko 35 m kose!

Karmen Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!