Možda ginekološki pregledi nisu svim ženama najugodnije iskustvo, ali to nije razlog da se ginekologa ne posjeti jednom godišnje.
Među ostalim, ginekolozi su liječnici s kojima bez suzdržavanja možete (i morate) razgovarati o najintimnijim iskustvima. Odgovore na neka neugodna, ali i česta pitanja daje Jadranka Belan Žuklić, dr.med., spec. ginekologije i porodništva.
1. Kako preživjeti prvi posjet ginekologu?
Prvi posjet liječniku može biti praćen nelagodom jer nepoznatoj osobi trebamo povjeriti informacije o vlastitom tijelu, navikama, ranijim bolestima, a naročito kada je riječ o najintimnijem dijelu – spolnim organima.
Velik broj mladih djevojaka dolazi po savjet u ginekološku ordinaciju. Na žalost, postoji i mnogo djevojaka koje zbog stida ili nerazumijevanja okoline, ne znaju kako potražiti pomoć. Posjet ginekologu započinje razgovorom pri čemu će ginekolog pitati o trenutnim tegobama te dobiti sliku općeg zdravlja djevojke.
Uvriježeno je mišljenje da se ginekologu ide nakon prvog spolnog odnosa, ali ginekološke tegobe se mogu javiti puno prije toga. Najčešći razlozi prvog posjeta su bolne i obilne menstruacije, neredovite menstruacije te svrbež i pečenje stidnice.
Za koga je spirala (Intrauterini uložak) pravi odabir?
2. Kako kontracepcijske tablete djeluju na tijelo žene?
Kontracepcijskim tabletama unosimo u organizam zamjene za ženske spolne hormone (estrogen i progesteron) kako bi spriječili trudnoću. Istovremeno nove razine tih hormona u tijelu žene mogu uzrokovati neke popratne učinke. Obzirom da nam na raspolaganju stoji 15-ak preparata, za svaku ženu će se individualno odabrati onaj koji će njoj najbolje odgovarati.
Ako žena ima sklonost osteoporozi, smanjenu spolnu želju ili primjećuje oslabljenu koncentraciju i pamćenje, liječnik će preporučiti preparat sa gestagenom koji ima izraženiji androgeni učinak. Istovremeno se takav preparat neće preporučiti ženama sa smanjenim podnošenjem šećera ili povišenim mastima. Ponekad se može javiti pojačan apetit, ali kontracepcijske tablete nisu izravan uzrok debljanja.
Neki preparati mogu dovesti do blažeg zadržavanja vode u tijelu što izaziva dojam debljanja, ali s vremenom bi taj učinak trebao nestati ili se može pokušati s drugim preparatom. Ako pacijentica ima izraženije dlačice na licu i tijelu, odabrat će se preparat sa gestagenom koji djeluje suprotno androgenima, ali kao popratni učinak može se pojaviti smanjena spolna želja.
U ginekološkoj ambulanti rade se i manji operacijski zahvati. Znate li koji?
3. Kada je vrijeme za drugu trudnoću?
Nakon uredne trudnoće i porođaja rodničkim putem, preporučuje se barem jedna godina razmaka do sljedeće trudnoće, a nakon carskog reza barem dvije godine. Iako se funkcija spolnih organa normalizira već prvih tjedana nakon poroda i trudnoća je moguća, potrebno je više mjeseci do godinu dana da se tijelo u potpunosti oporavi za sljedeću trudnoću. Prekratak period između trudnoća iscrpljuje tijelo majke te povećava rizik prijevremenog poroda, manje porođajne težine djeteta, pojave autizma kod sljedećeg djeteta, komplikacija u vezi posteljice te popuštanje ožiljka maternice nakon prethodnog carskog reza.
Kako voditi brigu o zdravlju nakon poroda?
4. Što napraviti u slučaju inkontinencije?
Inkontinencija (nevoljno otjecanje mokraće) je problem koji ometa ženu u njenom psihičkom, intimnom i profesionalnom funkcioniranju. Procjenjuje se da neki oblik “bježanja mokraće” ima svaka dvadeseta žena prije 40. godine te svaka peta žena nakon 45. godine života. Uzroci i tipovi inkontinencije mogu biti različiti te se i liječenje razlikuje – od vježbi jačanja zdjeličnih mišića, primjene tzv. antimuskarinskih lijekova, vanjske magnetske inervacije i elektrostimulacije, preparata s hijaluronskom kiselinom, primjene lasera sve do operacijskih zahvata.
5. Može li se produljiti plodnost žene?
Da bi se ovulacija dogodila potrebna je vrlo precizna interakcija spolnih hormona (estrogena i progesterona), hormona hipofize (FSH i LH) i hipotalamusa (GNRH), ali i brojnih tvari koje se stvaraju i djeluju u samom jajniku.
Na plodnost može utjecati i rad drugih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem – štitnjača, nadbubrežna žlijezda, ali i masno tkivo koje nije samo čimbenik fizičkog izgleda već svojim hormonima utječe na funkcioniranje mozga i hipotalamusa, a time indirektno i jajnika. Suvremena medicina i tehnologija omogućavaju zamrzavanje jajnih stanica i zametaka u mlađoj dobi te pruža ženi priliku ostvarenja trudnoće u kasnijoj dobi.
To je prvenstveno namijenjeno ženama koje zbog liječenja npr. maligne bolesti moraju odgoditi trudnoću do završetka liječenja. Važno je naglasiti, kada u medijima vidimo trudnicu u kasnim četrdesetim ili pedesetim godinama da je trudnoća uglavnom ostvarena nakon postupaka potpomognute oplodnje, vrlo vjerojatno nakon zamrzavanja jajnih stanica/zametaka u mlađoj dobi ili nakon donacije jajnih stanica. Za sada ne postoji lijek za produljenje prirodne aktivnosti jajnika.
M. P.
Foto: Shutterstock
