Što je endometrioza? Liječnik otkriva simptome i načine liječenja ovog bolnog stanja - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Što je endometrioza? Liječnik otkriva simptome i načine liječenja ovog bolnog stanja

Endometrioza je ime za patološki proces s kojim se danas susrećemo sve više od kada žene početak rađanja odgađaju za kasnije.

Naravno o procesu danas znamo više nego u ranijim desetljećima, mislimo na njega te ga stoga  i češće dijagnosticiramo. Ime za  poremećaj dolazi od imena sluznice koja se normalno nalazi samo u unutrašnjosti maternice – endometrij.

Što je endometrioza?

Endometrioza je stanje kod kojeg se “otočići” tkiva endometrija nađu i izvan šupljine maternice. Točna učestalost je nepoznata. Različiti izvještaji referiraju o zastupljenosti od 7 do čak 50 % svih žena u generativnoj dobi. Potonja brojka je malo pretjerana, no učestalost od oko 10%  je vrlo realna. Stanje je češće u žena koje odgađaju svoju reproduktivnu funkciju za  tridesete ili čak četrdesete godine života. Endometralno tkivo se tako pojavljuje na različitim mjestima u ženskom genitalnom traktu: prije svega na površini jajnika, zatim po površini jajovoda, na stražnjoj stijenci maternice u tzv. Douglasovom prostoru, u pregradi između debelog crijeva i rodnice – rektovaginalni septum. Premda rjeđe, nakupine se mogu naći i  po površini crijeva, u mokraćnom mjehuru ali i posve izvan genitalnog trakta, npr. u plućima,  što su ipak velike rijetkosti. Ne tako rijetko, “otočić” endometrioze mogu se naći i unutar reza koji se napravi prilikom poroda ili poroda carskim rezom. 

Prema najčešće spominjanoj teoriji komadići još uvijek vitalnog tkiva endometrija se kod  menstruacijskog krvarenja, umjesto da kroz rodnicu izađu van, izliju retrogradno kroz jajovode u trbušnu šupljinu. Tako se ti komadići tkiva implantiraju, odnosno nalijepe, najčešće po površini jajnika, no i bilo gdje dalje u trbuhu, ali i izvan njega. Druga teorija pretpostavlja da se radi o zaostalim stanicama iz embrionalnog razvitka, koje se kasnije diferenciraju i razviju u endometrij. Kao i u šupljini maternice, tkivo reagira na cikličku stimulaciju hormonima jajnika i tako se mijenja. 

Bolno stanje

Za vrijeme menstruacijskog krvarenja pojavljuje se tako krvarenje na mjestima gdje je tkivo endometrija smješteno. Pri tome uopće nije bitan intenzitet krvarenja u smislu iskrvavljenja, nego to oskudno krvarenje (nekoliko kapi) po površini potrbušnice i u ostalim lokalizacijama često izaziva jake bolove te reakciju organizma koji se od toga nastoji ograditi, zaštititi. To rezultira  pojavom cisti, najčešće ne površini jajnika, ispunjenih  tzv. čokoladnim sadržajem (radi se o razgrađenom starom krvavom sadržaju). Osim cista, endometriotična žarišta izazivaju vezivnu reakciju kojom se organizam nastoji od svega zaštititi, odnosno ograditi.

Ginekolog s 30 godina iskustva: S pregleda ne smijete otići zbunjeniji nego što ste došli

Simptomi endometrioze

Simptomi endometrioze su prije svega dismenoreja, odnosno bolna menstruacija i općenito bolnost na mjestima žarišta izvan zdjelice ako postoje. Bolna se menstruacije može javiti i u žena koje nikada nisu imale bolnu menstruaciju, i bol se pogoršava. Sljedeći simptom je bol kod spolnog odnosa, pogotovu od endometriotičnih žarišta  na stražnjoj stijenci  maternice ,odnosno u tzv. Douglasovom prostoru i već spomenutom rektovaginalnom septumu. Kod postojanja endometriotičnih žarišta po crijevima, mogu se pojaviti i poteškoće sa stolicom, a u najtežim slučajevima čak i opstrukciju protoka  crijevnog sadržaja što može imitirati tumor na crijevima. 

Kod žarišta u mokraćnom mjehuru može se pojaviti krv u mokraći. Ako se žarište endometrioze pojavi u ožiljku epiziotomije (reza učinjenog kod poroda) ili carskog reza – endometrij je tu vjerojatno dospio direktnom implantacijom vitalnih komadića endometrija tijekom poroda odnosno carskog reza tada se na tom mjestu  jave otok i bolovi kod menstruacije. Valja napomenuti da intenzitet bolova i poteškoća nije uvijek proporcionalan opsežnosti promjena tako da mogu postojati izrazito jaki bolovi kod minimalnih, čak što više, mikroskopskih žarišta dok veliki, opsežni procesi u maloj zdjelici mogu biti praktički potpuno asimptomatski. 

Najčešća posljedica endometrioze je sterilitet

Sterilitet se odnosi na nemogućnost zanošenja. Sasvim je jasno postojanje steriliteta u žena u kojih postoje opsežni endometriotični procesi s brojnim priraslicama, te cistama na površini jajnika ili jajovoda jer radi se o čisto mehaničkom faktoru.  No, u 30-40% žena koje imaju endometriozu postoji sterilitet, premda su promjene minimalne i nema nikakvih vidljivih oštećenja, dapače i nakon operacije endometrioze ukoliko su potrebne metode potpomognute oplodnje i kod njih  proces koji nije do kraja saniran može ima stanovito toksično djelovanje na ranu trudnoću pa i stopa trudnoće je niža nego kod žena koje nemaju endometriozu. Danas za to nemamo točno tumačenje i  kod svakog steriliteta treba tražiti endometriotična žarišta.

Pitali smo ginekologe zašto su odlučili postati baš – ginekolozi. Evo njihovih odgovora

Dijagnoza i liječenje

Dijagnostika započinje kliničkim i UZV  pregledom kada se na osnovu simptoma i pregleda može postaviti sumnja na endometriozu. No, definitivna dijagnoza te proširenost endometritičkog procesa se danas  utvrđuje laparoskopijom, dakle pod kontrolom oka.  Danas se tako težina promjena, odnosno procesa, stupnjuje na: minimalne, blage, umjerene i  teške. Endometrioza se danas liječi konzervativno tj. hormonski te kirurški. Obje metode mogu se primijeniti zasebno ili  kombinirano. 

Cilj hormonskog, odnosno konzervativnog  liječenja  je stvoriti u organizmu hormonsku konstelaciju kao u trudnoći stoga, što je već dugo empirijski poznato da endometriotična žarišta u trudnoći atrofiraju, odnosno propadaju. U tu svrhu se upotrebljavaju peroralni kontraceptivi, zatim gestageni hormoni i modulatori hormona hipofize koji inače stimuliraju rad jajnika, kojima se stvara stanje umjetnog klimakterija ili trudnoće. Protokoli koji imitiraju stanje menopauze se obično kratkotrajno primjenjuju tijekom nekoliko mjeseci prije kirurškog zahvata endometrioze jer se tako žarišta tom terepijom smanjuju pa ih je lakše odstraniti.

Konzervativna terapija sama je najčešće dovoljna kod minimalnih i blagih promjena. Kod umjerenih i teških promjena potrebno je kirurško liječenje, te tada konzervativno liječenje predstavlja uvod prije kirurškog zahvata. Nakon učinjenog kirurškog zahvata preporučljivo je nastaviti sa profilaktičkom terapijom, najčešće  kontraceptivnim tabletama koje će zaustaviti razvoj novih endometriotičnih žarišta. Nekad se kirurški zahvati mogu obaviti laparoskopski dakle, minimalno invazivno ali nekad je potrebna i višesatna mikrokirurška intervencija. Ishod liječenja je u najvećem broju slučajeva povoljan. Nakon liječenja, do trudnoće može doći spontano, a u slučaju težih stanja potrebna je i jedna od metoda potpomognute oplodnje (često  postupak izvantjelesne oplodnje ).

AutorMr. sci. Darko Husar, dr. med., spec. ginekologije i porodništva, ginekološka ordinacija Darko Husar

Foto: Shutterstock

 

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo