Kronična migrena nije samo jaka glavobolja ni povremena neugodnost već ozbiljno neurološko stanje.
Učestalost glavobolja, ono je što kroničnu migrenu čini posebno teškom za oboljele, jer ostavlja vrlo malo dana bez boli ili nelagode, značajno narušavajući radnu sposobnost, socijalni život i opću dobrobit. Osobe koje pate od ovog oblika migrene često se osjećaju kao da su u neprekidnom ciklusu boli i iščekivanja sljedećeg napadaja, što stvara ogroman psihološki pritisak. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, migrena je jedan od vodećih uzroka onesposobljenosti na globalnoj razini, a teret kronične migrene još je i veći.
Kakva je to zapravo bol?
Za smanjenje učestalosti glavobolja kod kronične migrene ključno je preventivno liječenje. Liječnik može propisati lijekove iz skupina kao što su beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala, antiepileptici, triciklički antidepresivi ili noviji lijekovi poput CGRP monoklonskih protutijela i oralnih CGRP antagonista. U nekim slučajevima primjenjuju se i injekcije onabotulinumtoksina A. Migrenska glavobolja, pa tako i ona u sklopu kronične migrene, tipično je pulsirajuća ili probadajuća, često opisivana kao osjećaj da nešto “kuca” ili “udara” u glavi. Intenzitet boli je najčešće umjeren do vrlo jak, toliko da onemogućava obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Iako se klasično veže uz jednu stranu glave (jednostrana bol), nije rijetkost da se bol javi i obostrano.
Karakteristično je i pogoršanje boli prilikom uobičajene fizičke aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama, što tjera oboljele da miruju u zamračenoj i tihoj prostoriji. Ovaj aspekt boli dodatno izolira pojedinca i smanjuje kvalitetu života, jer i najmanji napor može postati okidač za pojačanje patnje. Akutna bol migrene liječi se lijekovima protiv bolova analgeticima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAIL) kao što su ibuprofen ili aspirin. Za umjerene do jake napadaje koriste se specifični lijekovi za migrenu poput triptana (npr. sumatriptan, rizatriptan) ili novijih gepanata i ditana. U nekim slučajevima primjenjuju se i derivati ergotamina. Osim boli, kroničnu migrenu prati i niz drugih onesposobljavajućih simptoma.
Mučnina i povraćanje
Mučnina je izuzetno čest pratitelj migrenskih napadaja, pogađajući velik broj oboljelih i značajno doprinoseći općoj slabosti. Kod značajnog broja pacijenata javlja se i povraćanje, koje ponekad može donijeti privremeno olakšanje, ali češće dodatno iscrpljuje organizam i može dovesti do dehidracije.
Jedan od alarmantnih simptoma je izražena preosjetljivost na svjetlo, poznata kao fotofobija. Čak i normalno dnevno ili umjetno osvjetljenje može postati nepodnošljivo, izazivajući jaku nelagodu i pojačavajući intenzitet glavobolje. Zbog fotofobije, osobe s migrenom često traže spas u zamračenim prostorijama kako bi umanjile patnju. Preosjetljivost na svjetlo je simptom koji se ublažava liječenjem samog migrenskog napadaja.
Ništa lakša pritom nije ni preosjetljivost na zvukove, ili fonofobija. Uobičajeni zvukovi iz okoline, poput razgovora, glazbe ili gradske buke, mogu postati izrazito iritantni. Glasniji zvukovi mogu biti potpuno nepodnošljivi, pogoršavati glavobolju i izazivati dodatnu tjeskobu, zbog čega oboljeli teže tišini i izolaciji. Slično kao kod fotofobije, fonofobija se smanjuje učinkovitim liječenjem akutnog napadaja migrene.
Među onima koji pate od migrena ima i onih koji doživljavaju i osmofobiju, preosjetljivost na mirise, gdje određeni parfemi, dim cigarete, sredstva za čišćenje ili mirisi hrane mogu pogoršati postojeće simptome ili čak djelovati kao okidač za novi napadaj. Sve ove senzorne smetnje – fotofobija, fonofobija i osmofobija – značajno ograničavaju svakodnevni život, prisiljavajući oboljele na povlačenje u kontrolirane uvjete, daleko od uobičajenih društvenih i radnih situacija.
A može li išta naslutiti jakom udaru boli?
Da, aura – jak neurološki predznak napadaja.
Ona predstavlja prolazne žarišne neurološke simptome koji obično prethode glavobolji, ali je mogu i pratiti. Najčešće se radi o vizualnim smetnjama, poput bljeskova svjetlosti, svjetlećih točkica, cik-cak linija koje se šire vidnim poljem, ili čak privremenih ispada u vidnom polju i gubitka vida. Senzorni simptomi aure mogu uključivati trnce ili utrnulost koji se postupno šire s jedne strane tijela, najčešće zahvaćajući ruku i lice. Rjeđe se javljaju poremećaji govora, poput otežanog pronalaženja riječi ili nerazumljivog govora. Simptomi aure obično se razvijaju postupno tijekom 5 do 20 minuta i traju manje od sat vremena, nakon čega slijedi glavobolja.
Iako aura nije prisutna kod svih, za one koji je doživljavaju, ona predstavlja jasan znak upozorenja nadolazećeg, često vrlo intenzivnog, migrenskog napadaja. Aura se ne liječi zasebno, već je fokus na prekidanju migrenskog napadaja koji slijedi ili ga prati. Lijekovi za akutno liječenje migrene (triptani, gepanti, NSAIL) uzeti na početku aure ili napadaja mogu pomoći. Ne postoje specifični lijekovi koji bi zaustavili samu auru nakon što je počela, ali učinkovito liječenje migrene može smanjiti njezinu pojavnost.
Kronični umor i iscrpljenost
Ono što značajno opterećuje osobe s kroničnom migrenom jest kronični umor i iscrpljenost. Ovaj osjećaj malaksalosti nije vezan samo uz sam napadaj glavobolje, već može biti prisutan i u takozvanoj prodromalnoj fazi, koja nastupa satima ili čak danima prije glavobolje, te u postdromalnoj fazi, poznatoj kao “migrenski mamurluk”, koja može trajati i do 48 sati nakon što bol prestane. Pacijenti se često osjećaju potpuno bez energije, čak i nakon dovoljno sna. Kronični umor povezan s migrenom najbolje se rješava sveobuhvatnim pristupom liječenju migrene, uključujući preventivne lijekove koji smanjuju učestalost i jačinu napadaja.
Moždana magla
Usko povezan simptom migrena jesu kognitivne smetnje, popularno nazvane “moždana magla”. One uključuju poteškoće s koncentracijom, probleme s pamćenjem, usporeno razmišljanje i opći osjećaj mentalne tuposti. Ovi simptomi mogu biti izrazito frustrirajući jer otežavaju obavljanje intelektualnih zadataka i svakodnevno funkcioniranje, dodatno utječući na samopouzdanje i produktivnost. Stručnjaci s Mayo Clinic naglašavaju kako je migrena kompleksan neurološki poremećaj koji zahvaća različite moždane funkcije, što objašnjava širok spektar simptoma izvan same boli.
Nije rijetkost da osobe s kroničnom migrenom pate od anksioznosti, depresije ili pojačane razdražljivosti. Ove promjene mogu biti reaktivne prirode, kao posljedica života s kroničnom boli i ograničenjima koje ona nameće, ali mogu biti i dio same migrenske bolesti, pojavljujući se kao prodromalni simptom – primjerice, iznenadna tuga, euforija ili nemir mogu najaviti skori napadaj. Ako su promjene raspoloženja povezane s migrenom ili su komorbidno stanje, liječnik može preporučiti lijekove. Neki preventivni lijekovi za migrenu, poput određenih antidepresiva mogu istovremeno pomoći i kod poremećaja raspoloženja. Psihoterapija također može biti korisna.
Rani znakovi i važnost traženja pomoći
Važno je naglasiti da kronična migrena često uključuje i druge upozoravajuće znakove koji se mogu javiti u prodromalnoj fazi. To mogu biti ukočenost ili bol u vratu, pojačano zijevanje unatoč osjećaju odmorenosti, iznenadna žudnja za određenom vrstom hrane (posebno slatkom ili slanom), povećana žeđ i učestalo mokrenje, ili promjene u probavi poput zatvora ili proljeva. Prepoznavanje ovih suptilnih, individualnih predznaka može biti ključno, jer, kako navode istraživanja, rana intervencija, čak i prije početka same boli, može ublažiti ili čak spriječiti razvoj punog migrenskog napadaja. Nacionalni centar za migrenu (National Migraine Centre) ističe važnost vođenja dnevnika migrene kako bi se identificirali osobni obrasci simptoma i okidača. Ukoliko prepoznajete veći broj navedenih simptoma ili sumnjate na kroničnu migrenu, nužno je potražiti savjet liječnika ili specijalista za glavobolje. Pravovremena dijagnoza i adekvatan, individualiziran plan liječenja mogu značajno poboljšati kvalitetu života i pomoći u prekidanju začaranog kruga kronične boli.
