Patite od zatvora? Prvo istraživanje koje je proučavalo utjecaj zatvora na starenje mozga upozorava na povezanost s Alzheimerom, tjeskobom, depresijom, kognitivnim padom, hipertenzijom…
Kronični zatvor, koji autori definiraju kao pražnjenje crijeva samo svaka tri ili više dana, povezan je sa 73% većim rizikom od subjektivnog kognitivnog pada, prema istraživanju predstavljenom na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge u Amsterdamu.
Naša studija pružila je prve takve dokaze koji ispituju široki spektar učestalosti pražnjenja crijeva. Bili smo iznenađeni koliko su veze bile jake, posebno za one s vrlo rijetkim pražnjenjem crijeva, rekla je dr. Chaoran Ma, autorica istraživanja i docentica na odjelu za prehranu na Sveučilištu Massachusetts Amherst.
Oko 16% svjetske odrasle populacije ima zatvor, no još je češći među starijim osobama zbog čimbenika povezanih s dobi kao što su nedostatak tjelovježbe i prehrambenih vlakana te upotreba lijekova koji mogu uzrokovati zatvor.
Odnos zdravlja i probavnog sustava
Kronični zatvor se povezuje s upalom i mentalnim poremećajima kao što su tjeskoba i depresija, ali postoji mnogo neodgovorenih pitanja o odnosu između zdravlja probavnog sustava i dugoročne kognitivne funkcije, navodi se u priopćenju za javnost.
Kognitivna funkcija odnosi se na mentalnu sposobnost osobe za učenje, razmišljanje, zaključivanje, rješavanje problema, donošenje odluka, pamćenje i obraćanje pozornosti.
U usporedbi s ljudima koji su obavljali veliku nuždu jednom dnevno, sudionici s konstipacijom imali su značajno lošiju kognitivnu sposobnost što je ekvivalentno tri godine dužem kronološkom kognitivnom starenju, otkrili su autori.
Ove namirnice mogu izazvati zatvor – ne pretjerujte s njima, crijeva će vam biti zahvalna
Povećani rizik, iako manje značajan, također je pronađen među onima koji su vršili veliku nuždu više od dva puta dnevno.
Što više učimo o vezi ‘crijevo-mozak’, to više razumijemo da je jako važno osigurati sustavni pristup. Mozak nije potpuno izoliran od onoga što se događa u našem krvotoku, rekla je Maria C. Carrillo, glavna znanstvena službenica Udruge za Alzheimerovu bolest, koja nije bila uključena u istraživanje.
Stolica i mozak
Učestalost pražnjenja crijeva i subjektivna kognitivna funkcija također su povezane s crijevnim mikrobiomima sudionika, otkrili su autori.
Među onima s tromim crijevima i lošijom kognitivnom funkcijom, došlo je do smanjenja dobrih bakterija koje proizvode butirate, masne kiseline koje podržavaju crijevnu barijeru koja sprječava bakterije i druge mikrobe da uđu u vaš krvotok, prema Cleveland Clinic.
Butirati također značajno pomažu u zdravlju probavnog sustava osiguravajući glavni izvor energije za stanice debelog crijeva. Oni se mogu pronaći u hrani bogatoj vlaknima, dodacima vlaknima, prebioticima i punomasnim mliječnim proizvodima — koji se jedu u umjerenim količinama — poput maslaca, sira, mlijeka ili gheeja (pročišćeni maslac).
Oni koji su imali veliku stolicu dvaput ili više dnevno i imali lošiju kognitivnu funkciju imali su veću količinu bakterija koje potiču upalu i povezane su s disbiozom, neravnotežom crijevnih mikroba povezanih s bolešću.
Ne zaboravite na vlakna i vježbanje
Druga istraživanja predstavljena na istoj konferenciji imala su slične nalaze. U jednom sažetku od 140 odraslih osoba srednje dobi, niže razine neuroprotektivnih crijevnih bakterija Butyricicoccus i Ruminococcus povezane su s povišenim razinama biomarkera Alzheimerove bolesti.
U drugom, od više od 1000 odraslih osoba, oni s lošom kognicijom imali su abnormalno visoke količine bakterija Alistipes i Pseudobutyrivibrio u usporedbi s drugim sudionicima. Bakterija Alistipes ranije je povezivana s tjeskobom, sindromom kroničnog umora, depresijom i hipertenzijom.
Što se tiče neurološkog i probavnog zdravlja, dobra hrana ne samo da hrani naš mozak, već također potiče zdravu stolicu, rekao je Carrillo.
Svi govore da je važno konzumirati vitamine, minerale i vlakna – ali gdje ih pronaći?
Konzumiranje dovoljno vlakana iz povrća, voća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova može spriječiti zatvor. Ukupni unos vlakana trebao bi biti najmanje 25 grama dnevno. A ako ste dovoljno hidratizirani, to omekšava stolicu pa je možete izbaciti bez naprezanja.
Vježbanje barem nekoliko puta tjedno i upravljanje stresom također mogu pomoći.
H.A.
