Nova studija na gotovo 36.000 ljudi pokazala je da osobe s ksantelazmom imaju veći rizik od srčanog udara, moždanog udara i prolaznog ishemijskog napada, i to čak i kada nemaju izrazito povišene masnoće u krvi.
Ateroskleroza, odnosno nakupljanje masnih naslaga u stijenkama arterija koje postupno sužavaju krvne žile i otežavaju protok krvi, jedan je od glavnih uzroka srčanog i moždanog udara. Problem je u tome što se često razvija polako i bez vidljivih simptoma, sve dok ne dovede do ozbiljnog zdravstvenog događaja.
Zbog toga znanstvenici pokušavaju pronaći znakove koji bi mogli upozoriti na povećan rizik prije nego što dođe do srčanog ili moždanog udara. Jedan od potencijalnih pokazatelja možda se nalazi upravo na licu. Nova studija, objavljena u časopisu Atherosclerosis, istraživala je povezanost između ateroskleroze i ksantelazme – žućkastih naslaga koje se najčešće pojavljuju na koži oko očiju.
Što je ksantelazma?
Ksantelazma se pojavljuje u obliku žućkastih, blago uzdignutih naslaga, najčešće na gornjim ili donjim kapcima. Nastaje kada se makrofagi, odnosno stanice imunološkog sustava, ispune kolesterolom i drugim vrstama masnoća. Stanje se često, iako ne uvijek, povezuje s povišenom razinom kolesterola u krvi.
Budući da nakupljanje masnoća ima važnu ulogu i u razvoju ateroskleroze, istraživači sa Sveučilišta Stanford željeli su utvrditi postoji li povezanost između ksantelazme i ozbiljnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja.
– Nekoliko studija potvrdilo je povezanost između ksantelazme i povećanog rizika od kardiovaskularnih događaja, dok druge dovode u pitanje je li ona neovisan čimbenik rizika kada se uzmu u obzir tradicionalni čimbenici rizika – navode istraživačica oftalmologije sa Stanforda Negin Yavari i njezini kolege.
Cilj istraživanja bio je procijeniti povezanost između ksantelazme i velikih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja, odnosno MACCE-a, u velikoj skupini ispitanika.
Rizik od srčanog i moždanog udara bio je veći
Istraživači su analizirali zdravstvene podatke 17.925 osoba kojima je dijagnosticirana ksantelazma. Za usporedbu su uključili jednak broj osoba bez ksantelazme, a kontrolnu skupinu činile su osobe s prezbiopijom, odnosno stanjem povezanom s otežanim fokusiranjem na predmete u blizini.
Takve su osobe odabrane zato što su također prolazile očni pregled, što je istraživačima omogućilo da potvrde da nemaju ksantelazmu. Rezultati su pokazali razliku između dviju skupina već tijekom prve godine praćenja. Među osobama sa ksantelazmom 178 pacijenata, odnosno jedan posto, doživjelo je srčani udar, dok se isto dogodilo kod 63 osobe, odnosno 0,35 posto, u kontrolnoj skupini.
Sličan obrazac zabilježen je i kod moždanog udara. U skupini sa ksantelazmom moždani udar doživjelo je 0,95 posto ispitanika, u usporedbi s 0,3 posto u kontrolnoj skupini. Kada je riječ o prolaznom ishemijskom napadu (TIA), koji se često naziva i „mini-moždani udar“, razlika je također bila prisutna: TIA je zabilježen kod 0,6 posto osoba sa ksantelazmom, u usporedbi s 0,19 posto osoba iz kontrolne skupine.
Iako su apsolutni postoci relativno niski, istraživači ističu da je rizik od tih događaja bio nekoliko puta veći kod osoba sa ksantelazmom. Razlika između dviju skupina s vremenom se nešto smanjila, ali je i nakon pet i deset godina rizik i dalje bio značajno veći kod osoba sa ksantelazmom.
– Ksantelazma je povezana s većom kratkoročnom i dugoročnom učestalošću velikih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja tijekom razdoblja do deset godina, što ukazuje na njezinu vrijednost kao kliničkog pokazatelja za procjenu kardiocerebrovaskularnog rizika i preventivno liječenje – navode istraživači.
Povišene masnoće u krvi nisu jedino objašnjenje
Zanimljivo je da je učestalost kardiovaskularnih događaja među osobama sa ksantelazmom bila slična neovisno o tome jesu li imale abnormalno visoke razine masnoća u krvi. To sugerira da povišen kolesterol ili druge masnoće u krvi možda nisu jedini čimbenik koji objašnjava povezanost ksantelazme s povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Iako se same žućkaste naslage oko očiju uglavnom smatraju bezopasnima, rezultati istraživanja otvaraju mogućnost da bi njihov izgled mogao biti svojevrsni vanjski pokazatelj drugih zdravstvenih problema koji povećavaju rizik od budućih srčanih i moždanih događaja.
– Naša studija sugerira da se ksantelazma može smatrati čimbenikom rizika za buduće velike kardiovaskularne i cerebrovaskularne događaje – pišu istraživači.
Ne znači da ksantelazma uzrokuje srčani ili moždani udar
Važno je naglasiti da rezultati ne znače da same naslage na kapcima uzrokuju srčani ili moždani udar. Istraživanje je pokazalo povezanost, a ne dokaz uzročno-posljedične veze. Istraživači smatraju da bi ksantelazma u budućnosti mogla poslužiti kao jednostavan klinički znak koji bi liječnike potaknuo na detaljniju procjenu kardiovaskularnog zdravlja pacijenta.
– Većinu pacijenata sa ksantelazmom dermatolozi pregledavaju zbog estetskih razloga, dok bi oni istodobno mogli imati nedijagnosticirane ili nedovoljno kontrolirane kardiovaskularne čimbenike rizika koji pridonose tom povećanom riziku – navode autori.
Budući da liječnici ksantelazmu mogu relativno lako uočiti, njezina bi prisutnost mogla biti prilika za ranije prepoznavanje čimbenika rizika i pravodobnu prevenciju. To bi, primjerice, moglo uključivati promjene životnih navika, liječenje povišenih masnoća u krvi ili kontrolu povišenog krvnog tlaka – prije nego što dođe do ozbiljnog kardiovaskularnog ili cerebrovaskularnog događaja.
Važnost kontrole čimbenika rizika
Istraživači naglašavaju važnost redovitog praćenja osoba sa ksantelazmom, osobito kada postoje i drugi čimbenici rizika za bolesti srca i krvnih žila.
– Redovito praćenje i liječenje kod liječnika obiteljske medicine može pomoći u provođenju preventivnih mjera, poput promjena životnih navika, terapije lijekovima za snižavanje razine lipida u krvi i kontrole hipertenzije – pišu istraživači.
Drugim riječima, pojava ksantelazme sama po sebi ne znači da će osoba doživjeti srčani ili moždani udar. No, s obzirom na rezultate ovog istraživanja, mogla bi biti razlog za dodatnu provjeru kardiovaskularnog zdravlja i postojećih čimbenika rizika.
– Rezultati naše studije naglašavaju važnost procjene pacijenata sa ksantelazmom u ranoj fazi kako bi se utvrdila i kontrolirala njihova osnovna sistemska zdravstvena stanja te tako pomoglo u sprječavanju potencijalnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja – zaključuju autori.
Buduća istraživanja trebala bi detaljnije proučiti zašto osobe sa ksantelazmom imaju povećan rizik od srčanog i moždanog udara. Takva bi istraživanja mogla pomoći u boljem razumijevanju mehanizama koji povezuju ksantelazmu s bolestima srca i krvnih žila.
(Ordinacija.hr)
