Hodanjem se savršeno razgibavaju mišici ukočeni od cjelodnevnog sjedenja na poslu, u automobilu i naslonjaču. Koristan je i za one koji su na dijeti: tijekom jednosatnog hodanja istroši se 400 kalorija!
Bez straha od ozljeda
Opterećenje Ahilove pete tijekom hodanja je oko 500 kg, dok je tijekom trčanja preko tisuću kilograma. To može izazvati ozljede, što su kod hodanja zamalo nemoguće.
Ne šteti srcu
Tijekom šetnje srce nije izloženo velikom naporu. Za razliku od trčanja, koje predstavlja opterećenje za srce.
Ugađa mišićima
Nakon hodanja mišići vam se neće zgrčiti, kao nakon džoginga, niti ćete osjećati “muskulfiber”. Hodanje neće preopteretiti ni zglobove, pa hodati mogu i osobe koje imaju bolesne zglobove. Gležnjevi, stopala, koljena i kukovi nisu pod opterećenjem kao za trčanja.
Potiče cirkulaciju
Srce ima najviše koristi od svakodnevnog hodanja, pa je ono osobito preporučljivo srčanim bolesnicima i svima koji imaju problema s cirkulacijom. Mišići i tkiva dobivaju mnogo više krvi i kisika, osobito nožni, što je važno za sve koji pate od vena.
Savršeno opušta
Nije potreban osobit fizički i psihički napor pa hodanje idealno opušta, oslobađa od stresa i omogućuje vam da malo budete sami sa sobom. Ovo potonje je dobra psihološka vježba, pogotovo ako inače provodite mnogo sati na poslu i osjećate mentalni umor.
Tehnika hodanja
Pravilan način hodanja počinje pravilnim držanjem. Usvojite ovih 8 pravila:
- Glavu držite ravno, ne naginjite je prema naprijed.
- Opustite ramena.
- Laktove držite uz tijelo, pod kutem od 90°.
- Dok hodate, mičite rukama naprijed-natrag. Tako ćete uhvatiti dobar ritam.
- Gledajte ravno naprijed, brada neka vam bude paralelno s cestom, leđa ravna.
- Stegnite trbušne mišiće tako da podignete grudni koš i stražnjicu.
- Koračajte prsti – peta kako bi vam stopala “radila”, te odižite noge od tla.
- Da biste išli brže, ne produljujte, nego ubrzavajte korake.
K. Ramić