Zašto se sve češće borimo s hiperpigmentacijama na koži?

njega koze, jutarnja njega koze

Hiperpigmentacije predstavljaju tamniju obojenost kože, eksces pigmenta melanina. To je velika skupina dermatoza, koje mogu biti nasljedne i stečene, ograničene i difuzne, površne (epidermalne) i dublje (dermalne).

S obzirom da sunce provocira i produbljuje hiperpigmentacije (melazmu), te da sredstva i tretmani koja koristimo u terapiji melazme čine kožu izrazito fotoosjetljivom, pravo vrijeme za rješavanje tog problema su tamniji, jesenski i zimski mjeseci.

U užem smislu riječi, pod pojmom hiperpigmentacije podrazumjevamo melazmu (kloazmu). Melazma (grč. melas = crn) se pojavljuje na fotoeksponiranim dijelovima tijela, prvenstveno centralnim dijelovima lica (čelu, jagodičnim kostima, obrazima, nosu, nausnici, bradi), u vidu smeđkastih do plavičasto-sivkastih mrlja u razini kože, nepravilna oblika, simetrične distribucije.

Smeđkaste mrlje prognostički su bolja opcija jer je pigment melanin smješten u površnijim dijelovima kože, tzv epidermisu, i kao takav dostupniji je terapiji. Za razliku od njih, plavičasto-sivkaste pigmentacije su duboke, tzv dermalne pigmentacije, teško dostupne i stoga terapijski tvrdokornije. Nasreću, epidermalna melazma je češća (70% slučajeva), osobito kod svjetlijih fototipova kože, dok su dermalne i kombinirane epidermalno/dermalne melazme rjeđe, karakteristične za tamnije (mediteranske, indijske) fototipove kože.

Mehanizmi nastanka melazme su složeni, često multifaktorijalni. Smatra se da su dva najznačajnija faktora nastanka nasljedna predispozicija i izložnost suncu (UV-u i vidljivom svijetlu), čemu u prilog govori i prisutnost melazme isključivo na fotoeksponiranim dijelovima tijela (uz lice, to su vanjska strana podlaktica i nadlaktica, dekolte i vrat). Nadalje, histološke, mikroskopske analize kože zahvaćene melazmom često pokazuju elemente kroničnog UV oštećenja.

Uz spomenute, značajnu ulogu u nastanku melazme nesumnjivo imaju i (ženski) spolni hormoni. U 90% slučajeva melazmu viđamo ju kod žena, tijekom reproduktivne dobi, osobito tijekom trudnoće (tada koristimo pojam kloazma), te tijekom uzimanja oralne kontracepcije. Melazmu mogu potaknuti i fotosenzibilizatori, tvari koje pojačavaju učinke sunca/UV-a, poput nekih lijekova (antikonvulzivi), ili lokalnih preparata (iritansi, kiseline, retinol, neki biljni preparati).

Pojavu melazme možemo do neke mjere prevenirati. Prevencija se prvenstveno svodi na odgovorno ponašanje na suncu, korištenje fotoprotekcije. Ukoliko melazma nastane, možemo ju preparatima i tretmanima koji se u tu svrhu koriste ublažiti, kontrolirati i spriječiti njezinu daljnju progresiju. Pritom je (opet) od ključne važnosti zaštita od sunca, izbjegavanje umjetnih izvora UV-a poput solarija, i to ne samo zbog kontrole melazme, već općenito procesa koji dovode do starenja kože.

Za smanjenje i uklanjanje melazme postoje brojni preparati koji uključuju „izbjeljujuće“ sastojke poput kojične i azelatne kiseline, arbutina, retinola, hidrokinona (samo u konzultaciji s dermatologom). I dalje se kao terapija izbora težih oblika melazme koristi tzv. „triple“ kombinirana terapija hidrokinona, retinola i kortikosteroida . Njezina upotreba je vremenski i sezonski ograničena, obično dovodi do izraženije iritativne reakcije tretiranog područja i uvijek mora biti kontrolirana od strane liječnika.

Melazma obično zahtjeva dodatne tretmane poput kemijskih pilinga u kombinaciji s mikrodermoabrazijom koji ne smiju biti preintenzivni (u suprotnom mogu imati kontraefekt). Također, mezoterapija uz aplikaciju visokokoncentriranih aktivnih supstanci „smiruje“ melanocite, njihovu proliferaciju i produkciju, djeluje protuupalno, antioksidativno, dajući dugoročno dobre rezultate. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom navedenih metoda.

MIT: melazma se češće javlja kod svijetlih fototipova kože

Ne, melazma se češće javlja kod tamnijih fototipova kože (tamnoputi mediteranski, indijski, latinoamerički, fototipovi afričkog podrijetla), kod kojih predstavlja najčešći kozmetološki problem.

POJAVA MRLJA VEZANA UZ DOB?

S dobi, melazma ima tendenciju pojave na ekstrafacijalnom dijelovima tijela – rukama, dekolteu i vratu. S dobi se općenito povećava vjerojatnost pojave pigmentacijskih mrlja, ne samo melazme, već i drugih pigmentacijskih nepravilnosti poput solarnih lentiga i pjegica. Općenito, s dobi, koža bijelaca ima tendenciju postati tamnija, dok je kod tamnijih fototipova tendencija obrnuta – koža postaje svjetlija.

SVJESNIJI HIPERPIGMENTACIJA?

Naši su se kriteriji u pogledu estetskih standarda općenito, pa tako i u pogledu hiperpigmentacija, nema sumnje, povećali. Informacije nikad nisu bile dostupnije, kao ni mogućnosti rješenja. Ukoliko estetici pristupamo razumno i s pravom mjerom, bila bi prava šteta ne iskoristiti blagodati vremena u kojem živimo.

Kućna njega

Najvažnije pravilo u zaštiti od hiperpigmentacija je zaštita od sunca! Zaštitni faktor koji nanosimo prije izlaska iz kuće ne bi smio biti manji od 30, pa čak i ni zimi kod onih osoba koje imaju pojačan rizik za nastanak hiperpigmentacija (ili ih već imaju). Nadalje, u dnevnoj rutini vrlo su poželjni antioksidansi, osobito serumi i boosteri s C vitaminom, koji su dobra preventiva ne samo hiperpigmentacija, već općenito svih procesa starenja kože.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!