Najnovija kontracepcija: prsten koji štiti od trudnoće i HIV-a

kontracepcijski prsten

Jednostavan za korištenje, novi bi prsten štitio od neželjene trudnoće, ali i zaraza HIV-om.

Patrick Kiser, inženjer biomedicine s američkog Sveučilišta Northwestern osmislio je malu spravu koja bi mogla donijeti velike promjene za reproduktivno zdravlje žena. Naime, Kiser je osmislio intravaginalni prsten, prvi svoje vrste, koji može mjesecima pouzdano otpuštati antiretroviralni lijek i sredstva za kontracepciju. Ovaj prsten je dizajniran tako da uz pomoć spojeva koje otpušta štiti žene od infekcije HIV-om i herpesom te od neželjene trudnoće.

Prsten je jednostavan za korištenje i tijekom perioda od 90 dana otpušta kontrolirane količine tenofovira (čestog antiretrovirusnog lijeka) i levonorgestrela (kontraceptiv). Prsteni se trenutno proizvodi i uskoro će se po prvi put testirati na ženama. Detalji o razvoju prstena objavljeni su ovog tjedna u časopisu PLOS ONE.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako diljem svijeta oko 35 milijuna ljudi živi s HIV-om te da bi oko 222 milijuna žena htjelo odgoditi ili zaustaviti trudnoću, ali ne koriste nikakve kontracepcijske metode. Znanstvenici predviđaju da će žene ovu metodu koristiti prvo u svrhu kontracepcije, ali će istovremeno imati i koristi protiv spolno prenosivih bolesti.

Prsten je velik svega 5,5 centimetara u promjeru, jednostavan je, ali istovremeno i kompleksan. Kiser i suradnici su pet godina radili na razvoju ovog prstena od tri različita materijala te ga optimizirali kako bi pouzdano otpuštao točne i učinkovite doze dvaju spoja tijekom duljeg vremenskog perioda.

Poseban izazov bio je dizajn samog prstena, upravo zbog izuzetno velikih razlika između tenofovira i levonorgestrela. Naime, tenofovir je vrlo lako topljiv u vodi dok je levonorgestrel gotovo u potpunosti netopljiv u vodi. Osim toga, velike su razlike u doziranju - prsten otpušta oko deset miligrama tenofovira i samo deset mikrograma levonorgestrela.

Znanstvenici se nadaju kako će se prsten naći u širokoj uporabi, posebice kod žena koje žive u zemljama u razvoju.

Izvor: Biologija.com.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!