Vježba disanja za hormone u ravnoteži i bolju kvalitetu života

joga

Što kada bi vam netko rekao da vaše trenutno raspoloženje nije isključivi produkt vaših misli, okoline i događaja u životu, već da postoji cijeli sustav koji operira u pozadini i odlučuje kada i koliko ćete biti sretni, kakav će vam biti apetit, koliki će vam biti libido, pa čak i koliko ćete pocrniti na plaži?

O važnosti hormonalne strukture i njenog balansa najčešće mislimo tek kada dođe do poremećaja i disfunkcije, a ona se najčešće vidi tek kod vanjskih simptoma. Problemi poput razdražljivosti, problematičnog tena, poremećaja u spavanju, umora i/ili apatije pa sve do disbalansa u libidu često svoj korijen nose u hormonalnoj strukturi pojedinca.

Hormonalna struktura 'leži' na žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem odnosno endokrinim žlijezdama koje izlučuju produkte direktno u krv i nemaju izvodne kanale, a produkti lučenja su hormoni. Oni služe kao signali između tjelesnih sustava. Iako ste za većinu njih već čuli i dobro su poznate, hajmo još jednom školski proći kroz endokrine žlijezde koje upravo dok ovo čitate, dobro ili nešto lošije odrađuju svoj posao.

1. HIPOFIZA

Gledajući od glave prema dolje, prva žlijezda, ujedno i najvažnija jest hipofiza. S obzirom na to da ona svojim radom upravlja sa svim ostalim žlijezdama, nazivamo ju centralnom. Smještena je u području lubanje i ujedno je najbolje zaštićen organ u tijelu. Sastoji se od dva dijela: (1) adenohipofize/ prednji režanj, koja luči hormon rasta - somatotropin, te (2) neurohipofize/ stražnji režanj, koja luči oksitocin i ADH.

Vezano uz gornju tezu kako su za mnoga naša stanja veliki krivac hormoni - uzmimo za primjer lučenje AHD-a, antidiuretskog hormona. On je direktno povezan s dnevnim ritmovima pojedinca, agresijom (!), regulacijom krvnog tlaka, regulacijom temperature tijela te procesima pamćenja.

2. EPIFIZA (PINEALNA ŽLIJEZDA)

Epifiza je malo tijelo nalik na češer, smješteno na moždanoj bazi. Iako o njenoj funkciji u alternativnoj medicini i pseudo-znanosti postoje brojne pretpostavke (o njoj se govori kao o žlijezdi koja je vezana uz treće oko i viša stanja svijesti), u znanosti se 'vodi' kao žlijezda koja zakržlja nakon sedme godine života te se formalno ne zna njeno djelovanje.

3. ŠTITNJAČA (TIREOIDEA)

Tireoidea je neparna žlijezda smještena na prednjoj stani vrata. Luči hormon tiroxin koji podražuje simpatikus i dovodi do ubrzavanja metabolizma.

Simpatikus, odnosno simpatički živčani sustav povećava sposobnost organizma za napore. Priprema organizam za pojačani rad, za opasnost, odgovor je na stres, a djeluje i u stanju emocionalnih promjena. Drugim riječima, zaslužan je za sva ona stanja u kojima nismo mirni, pasivni i/ili uspavani (tada djeluje parasimpatikus).

Ravnoteža između simpatikusa i parasimpatikusa ključna je za psihičko, emocionalni i fizičko zdravlje, a na dnu teksta navodimo i Pranayamu - vježbu disanja upravo s tom svrhom.

4.TIMUS

Timus, grudna žlijezda ima najveću ulogu tijekom rasta, u djetinjstvu luči hormon rasta, a kasnije atrofira i na njenom mjestu ostaje masno tkivo.

5. NADBUBREŽNE ŽLIJEZDE (SUPRARENALES GLANDULE)

Parne žlijezde, smještene na stražnjem trbušnom zidu između bubrega i kičmenog stupa nazivaju se nadbubrežne žlijezde. Obje su građene od kore i srži. Srž luči hormon adrenalin koji pojačava rad gore objašnjenog simpatikusa (pojačani otkucaji srca, krvnog pritiska..) i pomaže inzulinu da regulira nivo šećera u krvi.

S druge strane, kora luči hormon kortin ili internin koji pojačava rad parasimpatikusa (usporava rad srca, snižava krvni pritisak), rad spolnih žlijezda, pojačava stvaranje pigmenta u koži i izlučuje kompleks hormona koji utječu na metabolizam bjelančevina, ugljikohidrata i soli.

6. PANKREAS (GUŠTERAČA)

Pankreas je neparni organ oblika izduženog lista s vanjskim i unutarnjim lučenjem. Vanjsko lučenje je lučenje probavnih sokova, a unutarnje je lučenje inzulina koji regulira metabolizam šećera u tijelu. Uslijed nedostatka inzulina, nema normalne potrošnje i razgradnje šećera, te se šećer zadržava u organizmu i nastaje šećerna bolest. Prekomjerno lučenje inzulina dovodi do pretjerane razgradnje i potrošnje šećera u krvi što dovodi do pada koncentracije šećera u krvi.

7. JAJNICI

Spolna zrelost počinje između 12. i 14. godine života dozrijevanjem folikula, što staje između 45 i 55 godine života. U žena, jajnik jest spolna žlijezda i jedan od nosećih organa spolnog sustava. Jajnici stvaraju jajne stanice i ženske spolni hormone (prvenstveno estrogen i progesteron).

Estrogen utječe na stvaranje masnih naslaga, za razliku od testosterona smanjuje mišićnu masu i direktno utječe na ženski libido, promjene u raspoloženju te regulaciju menstrualnog ciklusa, začeća i menopauze.

Progesteron je ključan za vrijeme trudnoće, a nakon poroda njegova koncentracija pada.

Bez obzira na to što se testosteron u 20-30 puta manjoj količini luči kod žena, on je također jedan od hormona koji direktno utječe na brojna stanja i funkcije. Povećanja koncentracija testosterona u tijelu žene očitovat će se kroz pretjerano znojenje, policistične jajnike, dlakavost i jak libido.

8. TESTISI

Muške spolne žlijezde su testisi. U testisima nastaju sjemene stanice i muški spolni hormon testosteron. Upravo lučenje testosterona regulira seksualnu želju, dubinu glasa te građu tijela muškarca, a uz to, odgovoran je za sposobnost pamćenja, orijentacije, koordinacije i koncentracije.

Savjet za uravnoteženje simpatikusa i parasimpatikusa: "Nadi shodana" Pranayama

Pranayama

Autonomni živčani sustav direktno je vezan uz fizičku, mentalnu i emocionalnu ravnotežu.

Simpatikus je zadužen za ubrzanje i aktivaciju organizma, dok je parasimpatikus zadužen za stanje mirovanja organizma.

Simpatikus se veže uz muški princip, aktivnost, sunce, toplinu, dok se parasimpatikus veže uz ženski princip, mirovanje, mjesec, i hladnoću. Dok simpatikus nastoji biti aktivan i potrošiti energiju, šaljući signale ‘uznemirenje i akcije’ organizmu, parasimpatikus je pasivan i nastoji skladištiti i zadržati energiju, šaljući signale tijelu za pasivnošću i pretjeranom aktivacijom misli (klasični ženski princip).

Tako simpatikus priprema tijelo za aktivnost ubrzavajući životne procese (brzina otkucaja srca, udisaja, povećava tjelesnu temperaturu ), a parasimpatikus ih umiruje.

Npr. Pozdrav suncu vezan je uz muški princip i simpatikus, dok su Balasana i Shavasana vezane uz ženski princip i uzročno-posljedično, na parasimpatikus.

IZVOĐENJE PRANAYAME

Sjednite u Lotos poziciju (Padmasana). Ako ne možete Lotos, dovoljan će biti i tzv. turski sjed. Lijeva ruka ide u Jnana mudru na lijevo koljeno, a desna u Vishnu mudru u blizinu nosnica. S placem desne ruke zatvarat ćemo desnu, a s prstenjakom lijevu nosnicu.

Leđa su ravna, ramena vučemo dolje, a trbušne mišiće lagano, gotovo nezamjetno aktiviramo.

Zatvarano desnu nosnicu palcem desne ruke i udišemo lijevom. Udah ide do kraja, osjećaj je kao da ulazi u trbuh. Trbuh ne napušemo, već držimo pupak blizu kralježnici. Područje oko želuca je opušteno kako bi dijafragma povlaćenjem mogla nesmetano otvoriti dodatan prostor u plućima.

Napravimo kratku zadršku daha, zatvaramo lijevu nosnicu prstenjakom desne ruke te izdišemo na desnu nosnicu, također do kraja daha. Potom na istu nosnicu udahnemo (desnu), a na kraju daha zatvaramo desnu palcem i izdišemo na lijevu. To je bio jedan ciklus. Lijeva udah - desna izdah - desna udah - lijeva izdah.

Potrebno je ciklus LJ-D-D-LJ ponoviti što više puta, a preporučuje se minimalno 12.

Ova pranayama, ako se izvodi svaki dan, direktno će utjecati na ravnotežu simpatikusa i parasimpatikusa a time i na vaše opće stanje i posljedično - kvalitetu života.

Lumbalna lordoza - kako izgleda joga terapija za kralježnicu?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!