Kako vježbati ako ste imali infarkt, kirurški zahvat na srcu, anginu pektoris...

srce, vjezbanje, Shutterstock 331486559

Tjelesna aktivnost je sastavni dio životnih aktivnosti i povoljno djeluje ne samo na srce i krvne žile već i na niz drugih organa i sustava na kraju dovodeći do značajne koristi za cijeli organizam, psihičko zdravlje i kvalitetu života.

Redovita tjelovježba pomaže da održite mišićnu masu i snagu, fleksibilnost i ravnotežu. Smanjuje se tjelesna težina, jedan od značajnih čimbenika rizika za razvoj srčanožilnih bolesti. O vrstama aktivnosti koje su dobre za određene bolesti srca piše dr. med. Željko Đurašević, specijalist interne medicine te subspecijalist kardio-angiolog poliklinke Arista.

Ovo su najbolje aktivnosti za srce

Najbolja aktivnost za vaše srce i krvne žile je ona aerobna – pokreti koji uključuju velike mišićne grupe noge ramena, ruke , kao što je npr. hodanje, trčanje, biciklizam. Ovakvi napori povećavaju potrošnju kisika i dovode do pojačanog rada srca i pluća.

Primjeri aerobne aktivnosti su: brzo hodanje, biciklizam, aerobik, ples, planinarenje ili penjanje uz stepenice.

Koronarna bolest srca i vježbanje

Ukoliko se već liječite zbog povišenog tlaka redovita umjerena tjelesna aktivnost će Vam pomoći da umanjite vrijednosti tlaka i da bolje kontrolirate tlak. Nakon završene dijagnostičke obrade i u ovoj skupini se preporuča oko trideset minuta umjerenog vježbanja dnevno.

Ako ste već liječeni zbog srčanih bolesti izuzetno je važno da provodite redovite tjelesne aktivnosti, a upute ćete dobiti tijekom liječenja u konzultacjii s kardiologom. 

Kako se slažu angina pektoris i srčani udar sa tjelovježbom?

Ona će poboljšati vaš funkcijski kapacitet, te dovesti do bolje opskrbljenosti srčanog mišića krvlju. Brža šetnja je idealna aktivnost koju možete svakodnevno provoditi, i u kraćim intervalima ako ste zauzeti i nemate vremena za dulje periode vježbanja.

Ukoliko tijekom vježbanja osjetite bolove u prsima odmah prekinite aktivnost, sjednite, uzmite tabletu ili sprej nitroglicerina ukoliko je takva preporuka kardiologa, a ako bol ne nestane nakon nekoliko minuta pozovite hitnu pomoć.

Srčano popuštanje i vježbanje

Vježbanje će pomoći u postizanju bolje kondicije i višeg funkcijskog kapaciteta, poboljšat će kvalitetu života te umanjiti simptome popuštanja. Blaže do umjerene aktivnosti su idealne za ovu skupinu bolesnika, naravno u dogovoru s kardiologom.

Bolesti srčanih zalistaka i vježbanje

Ukoliko su promjene na zaliscima blage do umjerene mnoge tjelesne aktivnnosti se mogu provoditi u redovitom ili umanjenom opsegu. Za točnu procjenu razine opterećenja potrebno je konzultirati kardiologa. Ukoliko je bolest zalistaka teška potrebna je kirurška korekcija, a nakon toga i rehabilitacija koja će definirati intenzitet vježbi koje treba provoditi.

Vježbanje nakon kirurškog zahvata na srcu

Nedavno aortokoronarno premoštenje („bypass“) ili kirurgija na srčanim zaliscima nije prepreka da se započne s lakšim vježbama. Početak rehabilitacije obavit će se već tijekom liječenja u bolnici uz pomoć osoblja, a važno je nastaviti s redovitim vježbama nakon odlaska kući. Oblik tjelesne aktivnosti ovisi o samoj bolesti te vrsti operacije koja je učinjena. Najjednostavnija vježba idealna za oporavak je hodanje koje treba postupno intenzivirati i produljivati. Izbjegavajte veće napore, dizanje tereta, osobito dok traje zarastanje prsne kosti nakon operacije. Tjelesna aktivnost će poboljšati kondiciju i opće stanje bolesnika.

Bolest perifernih arterija i vježbanje

Hodanje je iznimno važno kod bolesti perifernih arterija, najčešće arterija nogu. Intenzivne vježbe hodanja poboljšavaju prognozu bolesti, produljuju hodnu prugu, jačaju protok kroz arterije nogu te stvaraju nove arterije koje donekle mogu preuzeti funkciju onih koje su značajno sužene ili u potpunosti začepljene. Intenzivno hodanje je standardni dio terapijskog postupka. Hodati treba do pojave boli, te nakon što bol prestane nastaviti s vježbanjem.

Foto: Shutterstuck

Ana Abrahamsberg/Moje zdravlje

 Prati nas na Viber Public Chatu!