Dobro društvo, veza s prirodom, tjelovježba, čist zrak i svjetlost dana redom su čimbenici što planinarenje čine aktivnošću punom blagodati za tijelo i um, a samo 7 sati planinarenja tjedno smanjuju mogućnost ranije smrti za 40%.
Organizirani odlazak u planinu više je od sporta – to je način života u kojem se pronalazi utočište od svakodnevnice, motivira na usvajanje zdravih navika i pomaže rješavanju niza bolesti i zdravstvenih problema.
Planinariti može svatko
Poznam brojne planinare s kojima planinarim, a za koje nikad ne bi rekli da mogu biti planinari. Na primjer, jedan naš planinar je slijepa osoba, a ide s nama slijedeći vikend na Velebit. – tvrdi Mladen Stanković, planinarski vodič i voditelj Opće škole planinarenja pri HPD Željezničar.
Stari i mladi, zdravi i bolesni, slabi ili u kondiciji redom se odlučuju na planinarenje jer ono nije natjecateljski sport pa je ritam i težinu uspona i staze moguće prilagoditi vlastitim mogućnostima i ciljevima. Sportaši u vrhunskoj formi dolaze na svoje trčeći strmim usponima prema vrhu dok početnici šeću uživajući u prirodi.
Ja imam 60 i koju godinu i još uvijek aktivno planinarim. Proljetos sam bio mjesec dana u Andama, na drugom dijelu zemaljske kugle kojeg nikad ne bih vidio da nisam planinar! – kaže Mladen Stanković, planinarski vodič i voditelj Opće škole planinarenja pri HPD Željezničar.
Planinarenje otvara nove horizonte i omogućuje ostvarivanje potencijala za kojeg niste bili svjesni da postoji. Idealna aktivnost za ljubitelje prirode i zdravog života, kombinira predivne krajolike s kretanjem, druženjem i brigom za vlastiti organizam.
Planinski uspon uzrokuje pad toksina i masnoća
Kada se govori o planinarenju, govori se o aerobnoj vrsti vježbanja pri kojem se ne treba bojati gubitka daha jer ono blažeg intenziteta. Aerobno vježbanje poboljšava izdržljivost i snagu organizma tako što mišiće obogaćuje kisikom. Kako se s visinom povećava količina čistog zrak i zasićenost kisikom, a disanje je sve dublje, u kombinaciji s aerobnim karakteristikama planinarenja, tijelo reagira ubrzavanjem metabolizma koje pogoduje radu srca, krvnom tlaku, cirkulaciji, boljem snu, topljenju masti, povećanju dobrog kolesterola i izlučivanju toksina znojenjem ili urinom. Planinarenjem se troši oko 370 kalorija na sat.
Zdrave navike se s vremenom usvajaju i između treninga, motivacijom za osvajanje izazovnijih vrhova i staza. Planinarenje tako sustavno postaje temelj za ostvarivanje zdravog načina života koji podrazumijeva pravilnu prehranu i održavanje tjelesne kondicije.
Planinarenje nije samo hodanje po planinama. I dok niste u usponu ili na terenu kao aktivni planinar morate živjeti cijeli tjedan, od vikenda do vikenda, i onda ti nije teško odustati od nečeg finog na stolu. Ne možeš se prepustiti samo tako. Ako hoćeš užitak vikendom, moraš biti stalno u formi. Ukaže li ti se neko dobro druženje ili izlet za koji trebaš veći napor, ako nisi u formi nećeš moći iskoristiti priliku. – upozorava Mladen Stanković, planinarski vodič i voditelj Opće škole planinarenja pri HPD Željezničar.
Zdravije tijelo i zdraviji duh
Planinarenje kao oblik tjelovježbe ima izvanredan učinak na kosti i zglobove. Pošto spada u skupinu aerobnih treninga, poboljšava gustoću kostiju te smanjuje bol i otekline od artritisa. S obzirom da se radi o sportu koji zahtijeva nošenje vlastite težine, a zateže mišiće, odličan je za prevenciju razvoja osteoporoze, osobito uz dodatak za kosti esencijalnog vitamina D koji tijelo tijekom boravka u prirodi dobiva iz sunčevih zraka. Planinarenje se ubraja u fizičke aktivnosti koje ne troše zglobove već povećava njihovu elastičnost i pokretljivost pa se preporučuje oboljelima od artritisa. Ipak, osobama koje pate od problema sa zglobovima je najbolje posavjetovati se s liječnikom prije odlaska u planinu kako bi uspon znali prilagoditi svojim mogućnostima i nabavili potrebnu opremu, poput štapova za hodanje koji olakšavaju opterećenje zglobova.
Aerobni karakter planinarenja zahvalan je i za povećanje tolerancije glukoze te smanjuje potrebu za inzulinom kod dijabetičara tipa 2.
Ja sam isto imao probleme sa šećerom dok se nisam ovako aktivno počeo baviti planinarstvom. Kad mi je prije 15-20 godina dijagnoza dijabetesa tipa 2 postavljena, bio sam i na lijekovima i na tableticama dok nisam počeo hodati i ići na Sljeme. Nakon 2-3 godine sam prestao uzimati lijekove, uz kontrolu liječnika, a na liječnikovu sugestiju sam se i počeo baviti planinarstvom. Sada koliko pojedem – toliko potrošim, i šećer je kontroliran. – objašnjava Mladen Stanković, planinarski vodič i voditelj Opće škole planinarenja pri HPD Željezničar.
Brojne studije dokazale su kako redovito planinarenje otklanja negativne misli o vlastitim sposobnostima i vrijednosti, diže samopouzdanje i djeluje kao anti-stresna terapija. Mir i tišina okoliša stvaraju okruženje meditativne atmosfere u kojoj je moguće pobjeći od svakodnevnih frustracija i stresora. Mogućnost istraživanja otvorenog prostora, osjećaj avanture te kreiranje vlastitog puta i tempa daju osjećaj kontrole nad vlastitim životom i postupcima. Postavljanje i ostvarivanje ciljeva te savladavanje izazova i strahova sastavan su dio iskustva planinarenja i pomažu izgradnji pozitivne slike o vlastitoj ličnosti.
Učenje, napredak i dijeljenje iskustva
U planini nikad niste sami jer je na putu kroz prirodu nemoguće izbjeći ostale zaljubljenike u planinarenje. Ono je grupna aktivnost koja razvija sposobnost rada u ekipi, obzirnost, pažljivost, suosjećanje i odgovornost. Samom spoznajom da si u planini oslonac drugim planinarima, odnosno oni tvoj, gradi samopouzdanje i povjerenje. I poznatim i nepoznatim planinarima uvijek se može obratiti za savjet, s njima izmijeniti iskustva i naučiti nešto novo. Planinarima početnicima zato se savjetuje u planinu krenuti s nekim iskusnijim, ili početi od škole planinarenja, gdje je moguće naučiti osnovne tehnike planinarenja, ali i stvoriti nova poznanstva za druženje i izlete.
Planinarenje podrazumijeva dobru pripremu, a s vremenom i iskustvom je potrebno prilagođavati se aktivnostima teorijski i praktično. Nova znanja iz područja biologije, medicine, ekologije i geografije neće izostati. Vegetacijske razine na planini se razlikuju i moguće je pronaći raznolik i bogat biljni i životinjski život na planini. Uživanje u predivnim krajolicima, učenje fotografije i istraživanje aspekti su planinarenja koja potiču na usvajanje novih spoznaja i vještina.
Priprema je ključna za užitak
Prije odlaska na planinarenje potrebno je biti svjestan potencijalnih opasnosti:
- Vremenski uvjeti na planini se mogu drastično promijeniti ne samo unutar dana već i unutar sata, s obzirom na savladavanje različitih visina, a time i prolazak kroz različite temperaturne zone. Za neočekivane vremenske prilike potrebno je pripremiti se odabirom opreme. Slojevita odjeća, sunčane naočale, dobre tenisice/ cipele/ gojzerice, štapovi za hodanje, voda, hrana, krema za sunčanje, kabanica i pribor prve pomoći osnovna su oprema za planinarenje, a ostatak opreme se nabavlja u skladu s iskustvom i napredovanjem.
- Na izlet se ne smije zaboraviti ponijeti i karta te kompas, kako noć ne bi uhvatila planinara na nepoznatom terenu.
- Prehrana preporučena za planinarenje sastoji se od nutritivno vrijedne hrane koju je potrebno postupno konzumirati.
- Prema prirodi se treba odnositi s poštovanjem i ostaviti okoliš u onom stanju u kojem ste ga našli, bez ljudskih tragova poput smeća ili vatre.
- U slučaju nesreće, primijenite osnovne zahvate prve pomoći ili nazovite Hrvatsku gorsku službu spašavanje.
Pročitajte na koje si iznenađujuće načine, osim planinarenjem, možete osigurati dugovječnost!
Foto: Shutterstock
Janja Pilić
