Recite nam kako putujete na posao, a mi ćemo vam reći koliko ste zdravi

auto, Shutterstock 90110512

Negativne zdravstvene posljedice sjedilačkog načina života poznate su svima, a u posljednjih nekoliko godina znanstvenici su i dokazali da previše sjedenja i premalo fizičke aktivnosti povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kao što je dijabetes tipa 2 ili nekoliko vrsta raka.

Znanstvenici godinama potiču stanovništvo na povećanu tjelesnu aktivnost, a istraživanja su pokazala da ona ojačava kosti i mišiće, vedri raspoloženje i produljuje životni vijek.

Nedavno provedeno istraživanje, objavljeno u stručnom časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology, pokazalo je da način na koji se putuje do posla ima značajan utjecaj na indeks tjelesne težine (BMI).

Osobe srednje životne dobi koje svakodnevno bicikliraju, hodaju ili koriste javni prijevoz kako bi stigle na posao vjerojatno imaju niži postotak tjelesne masti od vozača automobila. 

Vožnja bicikla je najzdravija opcija

Ne čudi činjenica da je vožnja biciklom daleko najzdraviji način za stići do željenog odredišta. Biciklisti koji su sudjelovali u istraživanju bili su u prosjeku 5 kg lakši od vozača automobila s razlikom u BMI-u od 1.71 kg/m2. Biciklistice su bile u prosjeku 4.4. kg lakše od vozačica automobila, a razlika u BMI-u iznosila je 1.65 kg/m2.

Međutim, hodanje na posao također se pokazalo znatno zdravijom opcijom od vožnje automobila pa su tako razlike u BMI-u pješaka i vozača automobila iznosile 0.98 kg/m2 kod muškaraca i 0.80 kg/m2 kod žena. Ove pozitivne razlike kod biciklista i pješaka najizraženije su kod osoba koje svakodnevno moraju prijeći najveće udaljenosti do posla.

Bilo kakva vrsta kretanja bolja je od nikakve

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da i osobe koje putuju autobusom ili vlakom imaju znatno niži BMI od vozača automobila. Čini se da čak i ograničena količina dodatne tjelesne aktivnosti ima pozitivan utjecaj na zdravlje; razlika u BMI-u iznosila je 0.70 kg/m2 kod muškaraca koji koriste javni prijevoz u usporedbi s vozačima automobila.

"Mnogi žive jako daleko od radnog mjesta ili mjesta studiranja i vremenski si ne mogu priuštiti bicikliranje ili hodanje. Međutim, važno je biti svjestan činjenice da čak i slučajna tjelesna aktivnost koju iziskuje korištenje javnog prijevoza može imati pozitivan utjecaj na zdravlje", izjavila je dr. Ellen Flint.

Neaktivnost jedna je od vodećih uzroka bolesti i prerane smrtnosti u današnjem industrijaliziranom svijetu. Sve mogućnosti koje mogu promijeniti tu pošast modernog i ubrzanog načina života trebale bi se dublje istražiti, a dr. Flint kaže: "Poticanje korištenja javnog prijevoza i aktivnog putovanja na posao, posebice za osobe srednje životne dobi u kojoj pretilost postaje sve većim problemom, mogao bi postati važan dio globalne strategije u borbi protiv prevencije pretilosti".

Ovo istraživanje, koje je financirao Medical Research Council u Velikoj Britaniji, popratio je i uvodnik dr. Larsa Bo Andersena sa Sveučilišta Sogndal and Fjordane u Norveškoj. Dr. Andersen rekao je: "Velik broj osoba nije zainteresiran za rekreacijske sportove ili druge tjelesne aktivnosti koje dokazano koriste zdravlju. Stoga, aktivan način putovanja na posao jednostavan je i učinkovit način da se poveća tjelesna aktivnost."

Iako su rezultati istraživanja u određenoj mjeri očekivani, svakako iznenađuje usporedba zdravlja kod osoba koje koriste javni prijevoz i vozača automobila.

U današnje vrijeme, svaki trenutak našeg dana bitan je i dragocjen i upravo je iz tog razloga korištenje javnog prijevoza jednostavan i brz način da se utječe na zdravlje i poveća dugovječnost.

Ovakva intervencija jednostavna je za provedbu, a potencijalno može imati pozitivne posljedice za zdravlje stanovništva cijelog svijeta. Kao što dr. Andersen kaže: „Promocija i olakšavanje aktivnog putovanja na posao trebalo bi biti dio svake nacionalne i globalne strategije za prevenciju pretilosti."

Ana A. 

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!